U samom središtu Bjelovara gradi se nova zgrada Državnog arhiva vrijedna gotovo 4, 6 milijuna eura. Projekt je u potpunosti financiran iz NPOO-a putem Ministarstva kulture i medija. Radovi, koji su započeli u kolovozu, napreduju prema planu, a prema Ugovoru bi trebali završiti u siječnju 2026. godine.
-Grad Bjelovar je izradio kompletnu dokumentaciju za ovaj projekt kako bi se zgrada i napravila. Proveli smo postupak javne nabave putem kojeg je izabrana tvrtka iz Vrbovca. Naravno, u suradnji s Državnim arhivom Bjelovar i Ministarstvom kulture pratimo gradnju i jako smo zadovoljni jer ovo je jedno od najurednijih gradilišta. ovu zgradu u kojoj se Arhiv sada nalazi grad je darovao državi. Mislim da je to iznomno važno jer je postojala bojazan da izgubimo arhiv, a ovako ćemo biti središte regije jer naš Arhiv prikuplja građu ne samo iz naše županije, nego i dijela Zagrebačke i koprivničko-križevačke- kazao je bjelovarski gradaonačelnik Dario Hrebak za obilaska gradilišta.
Ukupna površina novog arhivskog spremišta, koje će se nalaziti iza postojeće zgrade Arhiva na Trgu E. Kvaternika, bit će 2.100 m2. Izgradnjom će Arhiv dobiti 1.500 m2 spremišnog prostora, koji će moći primiti gotovo 14.000 dužnih metara arhivskog gradiva.
-Od 2010. godine, Državni arhiv u Bjelovaru je bio beskućnik, bez prostora. Nakon osnivanja Bjelovarsko-križevačke biskupije, njima je predano naše spremište i naši radni prostori tako da već osam godina radimo na iznalaženju načina da dobijemo adekvatan prostor za rad i našu arhivsku građu i gradnja ovog novog spremišta je ono što smo čekali najviše zbog našeg arhivskog gradiva, koje je izuzetno važno. Naime, više nismo u mogućnosti pruzimati gradivo s terena, a u novom spremištu ćemo koći zaprimiti 14 kilometara arhivarskog gradiva od trajne vrijednosti, kazala je ravnateljica Arhiva Martina Krivić Lekić.
Takpđer je dodala da oni koraju peuzeti građu stariju od 30 godiina, što bi značilo početak 90-ih, no na terenu ima arhivske građe iz 60-ih i 70-ih godina jer je nemaju gdje spremiti. Područje djelovanja obuhvala 600 pismohrana u različitim ustanovama te će kad se izgradi novo spremište pred djelatnicima irhiva biti izuzetno mukotrpan posao da se sve to arhivira.
