U Gradskom muzeju Bjelovar otvorena je izložba „Srednjovjekovni Gudovac“ koja prikazuje rekonstruirani dio bilogorske povijesti.
– Ovo je naša prva autorska izložba u ovoj godini, a iste su nam bitne jer kroz njih najčešće obrađujemo građu iz našeg fundusa i možemo predstaviti što sve imamo u muzeju. Uz to predstavljamo i naše zaposlenike – kustose da se ljudi upoznaju s njima te s tim što oni rade i čime se bave – izjavila je ravnateljica Muzeja Marijana Dragičević.
Dodala je kako predstavljanje srednjovjekovnog Gudovca i presjek lokaliteta do sada nije bilo izlagano u Muzeju, a izložba je postavljena uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija i bjelovarske tvrtke Ceste d.d., u suradnji s Turističkom zajednicom Koprivnice koja je upotpunila srednjovjekovnu rekonstrukciju.
Gudovac (Gwdoch, Gwodowcz), danas glavno sajmišno mjesto, a nekada plemićko, svoje je korijenje pustilo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, svega 7 kilometara od središta grada Bjelovara.
– Izložba je posvećena lokalitetu Gudovac iz kasnog srednjeg vijeka od 14. do 16. stoljeća, kada je na umjetničkoj pozornici vladala gotika i renesansa. Prva arheološka istraživanja provedena su 30-tih godina prošlog stoljeća od strane Ivana Barišića koji je prikupljao građu do kasnih 50-tih. Sve do 2003. godine nisu provedena prava stručna arheološka iskopavanja – istaknula je autorica izložbe kustosica Petra Tar.
U gradini u Gudovcu 2003. godine prilikom arheoloških istraživanja Instituta za arheologiju i Gradskog muzeja Bjelovar pronađena je uskršnja pisanica, dosad najstariji nalaz takve vrste s područja Hrvatske iz 15. stoljeća.
– Usudim se reći da je ovo i najposebniji nalaz, a ova izložba se zato i otvorila ususret Uskrsu. Pisanica je u našem stalnom postavu već 21. godinu i iznimno smo ponosni na nju jer je važan nalaz i prikaz života stanovništva na ovim područjima u srednjem vijeku. Danas njegujemo običaje bojanja pisanica, a slični običaji prakticirani su se i tada – rekla je Tar.
Pisanica je pronađena u fragmentima od njih ukupno 146. Restauracijom i konzervacijom u Hrvatskom restauratorskom zavodu iznijeti su zaključci kako je jaje kokošjeg podrijetla, ukrašeno srcolikim motivima na čokoladno smeđoj podlozi. Motivi su se radili tehnikom rastopljenog voska koja se koristi i u današnje vrijeme, a jaje govori o običajima koji su se prakticirali u srednjem vijeku.
Izložba je podijeljena u dva dijela. Prvi dio izložbe prikazivat će srednjovjekovnu kuhinju, dok će drugi dio izložbe prikazivati presjek ostale građe pronađene na gudovačkoj gradini. Predstavljen je šarolik spektar predmeta od keramike, stakla, kamena, tekstila i metala koji pričaju priču o tome kako je živjelo gudovačko stanovništvo. Pisanica je pronađena zajedno sa kuhinjskim inventarom (loncima, posudama, noževima) i drvenim gredama pa je za izložbu napravljena rekonstrukcija kuhinje za potpuniji dojam.
Za gudovačku gradinu smatra se da je podignuta početkom 14. stoljeća, a predstavljala je utvrđeni plemićki posjed (majur), odnosno plemićko sjedište. Središnje utvrđenje bilo je utvrđeno širokim jarkom i bedemom izgrađenim od drvenih greda i zemljanog nasipa, čiji se ostaci najbolje vide na sjevernoj strani gradine. Kasnosrednjovjekovna gudovačka gradina, naseobinsko-obrambenog karaktera, nalazila se u sjevernom djelu sela Gudovac, bila je nizinskog tipa te promjera oko 50 metara. Podignuta u močvarnom i podvodnom okolišu čemu je pridonio obližnji potok Plavnice, jedan je od mnogih razloga zašto su se tu nastanili srednjovjekovni plemići.
Izložba u bjelovarskom muzeju ostaje otvorena do 4. travnja.
