Na aktualni sat posljednje sjednice bjelovarskog Gradskog vijeća stigla su tek tri vijećnička pitanja. Nezavisnog Dražena Medveda zanimalo je hoće li, kada i kako Grad riješiti veliki prometni problem spojne Osječke ceste s Baranjskom i Paljetkovom ulicom te predlaže ugradnju uspornika. Medved se zanimao i za zapušteni industrijski kolosijek, odnosno mogućnost gradnje dodatnih parkirališnih mjesta u Bušićevoj ulici. Odgovorio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.
– Država je dala na upravljanje, ali to znači samo održavanje. Mi tamo za sada ne možemo ništa graditi dok ne napravimo projekt. Projekt je u izradi i zatražili smo od Županije to zemljište, no procedura mora biti zadovoljena te će određeni period sigurno proći dok mi to dobijemo baš na korištenje da tamo nešto možemo napraviti. Očekujemo darovanje od Županije u ovoj godini kao bismo mogli nasipati zemlju i zatvoriti kolosijek. Došlo je vrijeme da se to konačno uredi i naprave parkirališna mjesta te biciklistička staza i šetnica s puno zelenila. Ideja je da se tamo napravi i kružni tok te tako olakša prometovanje – izvijestio je Brajdić.
Što se pak tiče Medvedovog prijedloga o uspornicima u Osječkoj, pročelnica Kristina Kucor najavila je skorašnje radove u tom dijelu grada koji će u obzir uzeti i usporavanje prometa. Vijećnika Damira Bajsa zanimalo je zbog čega se neostvaruje najavljeni projekt ulaganja tvrtke Franck u postojeće pogone u Bjelovaru, ali i zakašnjela izgradnja poslovne zone Korenovo. Hrebak mu je odgovorio kako Franck nije odustao od projekta, a kada je u pitanju zona priznao je da se kasni s njezinim uređenjem, ali i da ima dovoljno vremena da svi poduzetnici koji žele u nju i uđu. Na raspolaganju će im biti 78 hektara, a radovi u zoni, po Hrebakovoj najavi, trebali bi početi u prvom kvartalu sljedeće godine i stajat će oko osam milijuna eura.
Posljednje, treće pitanje na bjelovarskom aktualnom satu imala je i nezavisna Zdenka Henc. Nju je zanimalo čime je Grad Bjelovar zaslužio titulu jednog od najuspješnijih hrvatskih gradova po povlačenju novca iz EU fondova. Bila je to prilika da Hrebak još jednom nabroji gradske projekte teške 231 milijun eura.
Nakon aktualnog sata vijećnici su s većinom glasova za donijeli i odluku o gradskim priznanjima te podržali i osnivanje još jednog gradskog upravnog odjela, onog za izradu europskih projekata.
