Prije otprilike godinu dana u probni rad puštena je bjelovarska Kompostana, početkom ove i službeno je počela s radom. Dobili smo smeđe spremnike i činilo se kako smo napravili sve da kvalitetan zeleni otpad ponovo završi u zemlji. I jesmo, mi napravili sve, ali nisu mnogi drugi pa država odugovlači s pravilnikom po kojemu bi kompost mogao biti prodavan, dakle postao gnojidbeni proizvod. Do tada se i naš kompost tretira kao otpad, bez obzira što imamo kvalitetu i uvjete proizvodnje kakve malo tko u Hrvatskoj ima.
– Ono što nama koči prodaju je nepostojanje Pravilnika o gnojidbenim proizvodima koji još nije donesen. Njegovu objavu očekujemo preko godinu dana i još uvijek još nije poznato kad bi on mogao biti objavljen. Postoji mogućnost da dobijemo potvrdu o suglasnosti koja potvrđuje postojane uvjete za EU gnojidbeni proizvod, ali za to je potrebno certificiranje proizvoda. U Hrvatskoj takva certifikacijska kuća ne postoji. U Europskoj uniji ih je 16 i ono što bismo mi morali napraviti je javiti se njima, napraviti cijelu proceduru koja je potrebna, platiti troška prve godine certificiranja koji iznosi i preko 15 tisuća eura – pojašnjava tehnolog na bjelovarskoj kompostani Damir Oros.
I to je minimalni iznos koji bismo mogli izdvojiti, zapravo kao svojevrsnu kaznu, zbog toga što imamo uvjete kakve drugi nemaju jer kompost se gomila i puno vremena za čekanje nemamo. Trenutačno je prikupljeno oko dvije tisuće tona biorazgradivog otpada.
