Bjelovarsko-bilogorska županija suočava se s ozbiljnim izazovima u obrazovanju – od pada broja stanovnika i učenika do rezultata nacionalnih ispita i državne mature koji su uglavnom ispod hrvatskog prosjeka. Istodobno, nastavnici upozoravaju na preveliku administraciju i potrebu za konkretnijom stručnom podrškom. O tim i brojnim drugim pitanjima raspravljalo se na znanstveno-stručnom skupu održanom u Bjelovaru.
Povodom Svjetskog dana učitelja, u četvrtak, 8. listopada, u bjelovarskom Domu kulture održan je znanstveno-stručni skup „Obrazovanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: analize i perspektiva razvoja”, koji je okupio oko 140 odgojno-obrazovnih djelatnika, stručnjaka, ravnatelja i predstavnika lokalne i regionalne vlasti.
Skup su zajednički organizirali bjelovarski Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora Bjelovar.
Županija izgubila više od 45 tisuća stanovnika
Jedan od podataka koji je posebno privukao pozornost odnosi se na demografske promjene.
Profesor Dario Malogorski iz Tehničke škole Bjelovar upozorio je da je broj stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije pao sa 144.042 stanovnika 1991. godine na procijenjenih 98.596 u 2024. godini.
Posljedice su posebno vidljive u osnovnim školama, koje su izgubile gotovo četvrtinu učenika. Njihov broj smanjio se s 9.876 na 7.602, dok je 13 ruralnih škola ugašeno ili spojeno.
Ni buduće projekcije nisu optimistične. Do 2035. godine predviđa se dodatni pad broja osnovnoškolaca od 7 do 19 posto, a srednjoškolaca do 12 posto.
Učenici BBŽ-a ispod državnog prosjeka
Posebnu pozornost izazvali su i rezultati nacionalnih ispita te državne mature koje su predstavili stručnjaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Analiza školskih godina od 2023./2024. do 2025./2026. pokazala je da učenici Bjelovarsko-bilogorske županije na nacionalnim ispitima, kao i na obveznim ispitima državne mature, ostvaruju rezultate ispod nacionalnog prosjeka.
Iznimke su pojedini izborni predmeti na maturi u kojima učenici postižu iznadprosječne rezultate.
O rezultatima državne mature govorio je i prof. dr. sc. Vladimir Strugar, istaknuvši važnost sustavnog praćenja obrazovnih postignuća i prilagođavanja nastavne prakse.
Čak 72,8 posto ispitanih nastavnika nije napredovalo u zvanju
Zanimljive rezultate istraživanja provedenog među 272 odgojno-obrazovna djelatnika predstavila je profesorica Ornela Malogorski.
Istraživanje je pokazalo da čak 72,8 posto ispitanika nije napredovalo u zvanju, pri čemu se sustav napredovanja doživljava kao pretjerano birokratiziran.
Nastavnici su istaknuli kako im, umjesto dodatnih teorijskih predavanja, trebaju praktične radionice, konkretni materijali za rad s učenicima s teškoćama, podrška u radu s učenicima koji imaju probleme mentalnog zdravlja te pomoć u komunikaciji s roditeljima.
Sve je izraženija i potreba za primjenom umjetne inteligencije radi smanjenja administrativnog opterećenja.
Vrtići su temelj obrazovanja, a ulaganja moraju pratiti potrebe djece
O važnosti ranog i predškolskog odgoja govorila je mr. sc. Branka Biketa Caktaš, istaknuvši kako ulaganja u vrtiće predstavljaju ulaganja u budući obrazovni uspjeh djece.
Podaci za razdoblje od 2019. do 2026. godine pokazuju rast broja dječjih vrtića i uključene djece u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, no naglašena je potreba za daljnjim povećanjem dostupnosti, jačanjem stručnih kadrova i smanjenjem nejednakosti.
O suvremenim pristupima učenju govorile su i druge istaknute znanstvene osobe. Profesorica emerita Dubravka Miljković upozorila je na raširene mitove o učenju i funkcioniranju mozga, dok je prof. dr. sc. Ante Kolak naglasio važnost kvalitetne nastavne prakse, suradnje i stvaranja poticajnog školskog okruženja.
Škole nisu samo zgrade – najvažniji su ljudi
Sudionike skupa pozdravili su predsjednica bjelovarskog Ogranka HPKZ-a Ornela Malogorski, akademkinja Jasna Čapo, pročelnik Zdravko Pavec te bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić.
U uvodnim obraćanjima istaknuta su značajna ulaganja Grada Bjelovara i Županije u izgradnju i obnovu vrtića, škola, sportskih dvorana i učionica.
Ipak, središnja poruka skupa bila je da kvalitetu obrazovanja ne određuju samo zgrade i oprema, nego prije svega ljudi – učenici, odgojitelji, učitelji, nastavnici i stručni suradnici.
Organizaciju skupa koordinirale su mr. sc. Zorka Renić i Lidija Novosel, a program je moderirala Slavica Trgovac Martan.
Zaključak skupa jasno je upozorio da budućnost obrazovanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zahtijeva više od infrastrukturnih ulaganja. Potrebni su sustavna podrška nastavnicima, prilagodba mreže škola demografskim promjenama, kvalitetnije stručno usavršavanje i konkretne mjere za poboljšanje učeničkih rezultata.
Organizatori su pripremili i knjižicu sažetaka izlaganja u digitalnom i tiskanom obliku, koju je grafički oblikovao akademski slikar i grafičar Krešimir Ivanček.
izvor i foto:HAZU
