Nova sezona grijanja mogla bi donijeti veće račune za plin hrvatskim kućanstvima. Prema prvim procjenama Hrvatske stručne udruge za plin, od 1. listopada cijena plina za kućanstva mogla bi biti viša za oko sedam do osam posto.
Konačan iznos, međutim, još nije poznat i uvelike će ovisiti o odluci Vlade o nastavku subvencija. Postojeće mjere vrijede do kraja rujna, a zasad nije objavljeno u kojem će obliku biti nastavljene.
Dodatni razlog za zabrinutost stiže s europskog tržišta. Cijene plina na europskim burzama u posljednjih mjesec dana snažno su porasle, a prema podacima koje navodi Hrvatska stručna udruga za plin, rast je u pojedinim razdobljima premašio i 100 posto.
Nova cijena javne usluge za kućanstva trebala bi vrijediti od 1. listopada, a određuje se na temelju tržišnih cijena iz prethodnog razdoblja.
„Cijena plina za javnu uslugu za kućanstva od 1. listopada bit će nova. Formirala se na temelju cijena od 1. svibnja do 1. srpnja i bit će nešto viša nego prošle godine. Procjenjuje se da bi utjecaj na krajnju cijenu za kućanstva mogao biti oko sedam do osam posto, odnosno oko 50 eura više“, rekao je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dragan Pudić.
Zima će biti ključna
Dodatni pritisak na tržište mogla bi donijeti zima. Europa u novu sezonu grijanja ulazi s izrazito niskim zalihama plina, što povećava rizik od novog rasta cijena u slučaju hladnijeg vremena i veće potrošnje.
Za Hrvatsku zasad nema razloga za strah od nestašice. Podzemno skladište plina u Okolima trenutačno je popunjeno oko 71 posto, a cilj je da do 1. listopada popunjenost dosegne 85 posto.
„Trenutačno se u skladištu nalazi 310 milijuna prostornih metara plina. Vlada je odredila da 1. listopada zapunjenost bude 85 posto i to će biti učinjeno, tako da s te strane možemo biti mirni“, rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.
Hrvatska se pritom ne oslanja samo na zalihe u podzemnom skladištu. Važnu ulogu u sigurnosti opskrbe imaju domaća proizvodnja i LNG terminal. Hrvatska trenutačno proizvodi oko 30 posto vlastitih potreba, dok se približno 70 posto plina mora osigurati iz uvoza.
To znači da je opskrba zasad stabilna, ali hrvatsko tržište i dalje ostaje izloženo kretanju cijena plina na europskom tržištu.
Odluka Vlade ključna za građane
Najveća nepoznanica tako ostaje pitanje subvencija. Trenutačno cijene za kućanstva ublažavaju Vladine mjere, a dodatno ih smanjuju snižena stopa PDV-a i subvencioniranje dijela troška opskrbe.
Ako se postojeće mjere ne produlje, rast cijene mogao bi biti osjetno veći od najavljenih sedam do osam posto.
„Ako Vlada ne produlji subvencije, povećanje će biti veće od tih sedam do osam posto“, upozorio je Pudić.
Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će građani i dalje biti zaštićeni od mogućeg snažnijeg rasta cijena, no zasad nisu otkrili detalje novih mjera.
Za kućanstva tako ostaje čekanje na Vladinu odluku. Pravi odgovor na pitanje koliko će građani ove zime plaćati plin bit će poznat tek kada se utvrdi nova cijena javne usluge i odluči o nastavku subvencija.
foto:ilustracija
