Promet u Bjelovaru već dugo nije tema samo za policijska izvješća, nego i za svakodnevne rasprave među građanima. Gotovo svaki vozač ima svoju “crnu točku” grada – mjesto gdje redovito koči jače nego što bi trebao ili gdje se, kako kažu, nesreće događaju „po navici“.
Jedno od raskrižja koje se najčešće spominje u tom kontekstu je križanje Križevačke ceste i Ulice Miroslava Krleže. Vozači upozoravaju na česta oduzimanja prednosti i ignoriranje znaka STOP, osobito u jutarnjim i popodnevnim satima kada je promet najgušći. Mnogi tvrde da je to mjesto gdje se sudar “dogodi u sekundi nepažnje”.
Slične primjedbe čuju se i za Trg Eugena Kvaternika, gdje se u središtu grada susreću automobili, pješaci i biciklisti. Iako je prometna regulacija jasno propisana, brojni vozači priznaju da im je kretanje tim dijelom grada zbunjujuće, dok pješaci često ističu da se ne osjećaju sigurno prilikom prelaska kolnika.
Na udaru kritika našlo se i raskrižje Ulice Petra Biškupa Vene i Zagrebačke ulice, gdje se, prema riječima građana, vozi prebrzo, a vozači iz sporednih ulica često teško procjenjuju kada se sigurno uključiti u promet. Upravo su nagla kočenja i sudari pri skretanju česta pojava na tom dijelu grada.
Posebna priča su kružni tokovi, među kojima se najčešće spominje rotor na Zagrebačkoj cesti kod Kauflanda. Vozači navode da se ondje pravila kružnog toka često ne poštuju – ulazi se bez zaustavljanja, izlazi bez pokazivača smjera, a nervoza u prometnoj špici dodatno povećava rizik od sudara.
Ni raskrižje Ulice Andrije Hebranga i Pakračke ulice ne prolazi bez kritika. Slabija preglednost i različite procjene brzine vozila rezultiraju brojnim “bliskim susretima”, zbog kojih se mnogi pitaju je li postojeća signalizacija dovoljna ili bi trebalo posegnuti za drukčijim prometnim rješenjima.
Građani često upozoravaju i na Južnu obilaznicu Bjelovara, gdje je, unatoč ograničenjima, brzina čest problem. Uključivanja i isključivanja s obilaznice mnogi smatraju opasnima, osobito u večernjim satima kada je vidljivost slabija.
Zanimljivo je da se kao problematična mjesta ne spominju samo ceste, već i parkirališta trgovačkih centara poput KTC-a, Kauflanda i Supernove, gdje su sudari pri malim brzinama gotovo svakodnevica, a vozači često zanemaruju osnovna pravila prednosti.
Na kraju se ponovno vraćamo na ključno pitanje – što je zapravo najveći problem?
Jesu li to vozači koji ne poštuju pravila, raskrižja koja su loše osmišljena ili signalizacija koja ne prati stvarne prometne navike u gradu?
