Velike promjene u stanovanju nastavljaju se s početkom nove godine. Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, svaka stambena zgrada u Hrvatskoj mora biti registrirana kao pravna osoba, odnosno zajednica suvlasnika mora dobiti vlastiti OIB. Rok istječe krajem godine, a podaci pokazuju da je taj korak dosad napravio premali broj zgrada. Naime, od 1. siječnja, zgrade bez OIB-a praktički neće moći normalno funkcionirati. Bez tog 11-znamenkastog broja neće se moći naplaćivati pričuva, sklapati ugovori s izvođačima, prijavljivati se na energetsku obnovu, voditi financijsko poslovanje niti sudjelovati u novim modelima obračuna toplinske energije u zgradama spojenima na centralne sustave grijanja. Provjerili smo u bjelovarskom Bemingu, tvrtki koja upravlja s najviše zgrada u županijskom središtu, jesu li oni taj posao uspjeli odraditi na vrijeme.
– Što se tiče stanara u zgradama koje su pod našim upravljanjem mogu biti mirni. Zahtjeve smo predali na vrijeme. Mi ne izdajemo OIB-e pa se oni naravno čekaju, ali je najvažnije da smo svu potrebnu dokumentaciju prikupili i predali sve što smo trebali – kaže direktor Beminga Mario Brestovečki.
Pojašnjava kako uvođenje OIB-a za zgrade ima za cilj jasnu evidenciju zgrada i stanova u državnim registrima, jednostavnije upravljanje i lakše rješavanje sporova među suvlasnicima. No, put do OIB-a za mnoge zgrade nije jednostavan. Postupak uključuje usklađivanje podataka u katastru i zemljišnim knjigama, provjeru je li zgrada uopće pravilno upisana, mnoge su još uvijek evidentirane kao građevinsko ili čak poljoprivredno zemljište, izradu geodetske skice zgrade te unos podataka o svakom stanu, njegovoj površini i namjeni. Izrada geodetske skice zahtijeva izlazak stručnih službi na teren, a kod većih zgrada s pedesetak stanova taj posao može potrajati nekoliko dana. Dodatni izazov su zgrade koje nemaju imenovanog upravitelja ili predstavnika suvlasnika. Takvim objektima se dodjeljuje prisilni predstavnik, a u Hrvatskoj ih je nekoliko tisuća. Bez ovlaštene osobe postupak registracije i dobivanja OIB-a ne može ni započeti. Stručnjaci upozoravaju da je za suvlasnike daleko bolje da se međusobno dogovore i sami izaberu predstavnika, jer se time izbjegavaju dodatni troškovi i naknade koje često dolaze s prinudnim rješenjima. Brestovečki kaže kako ovakve zakonske odluke imaju svoje dobre i loše strane.
– Ima puno posla da se to ishodi, ali u svakom slučaju sada će biti lakše odrađivati mnoge stvari. Primjerice ako je nekada nekom na automobil pao komad fasade, vlasnik automobila je za štetu morao po gruntovnom izvatku tužiti svakog stanara, koliko ih god u zgradi bilo. Sada tužiš OIB, znači svi postaju odgovorni za objekt. Isto tako ne može se dogoditi da netko naruči neke radove bez pokrića i da nitko ne plati, kako ćemo, lako ćemo, sada svi odgovaraju – navodi primjere predstavnik većinskog upravitelja bjelovarskim zgrada.
Nadzori su već najavljeni. Početkom sljedeće godine provjeravat će se koje zgrade nisu ni podnijele zahtjev, a postupak će se voditi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i komunalnim redarima.
Upravitelje koji nisu poduzeli potrebne korake čekaju opomene, prekršajne kazne koje se, ovisno o težini propusta, mogu kretati od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura. Važno je naglasiti da se sankcije odnose na upravitelje, ali posljedice osjećaju svi suvlasnici, jer bez OIB-a zgrada ostaje blokirana u svakodnevnom funkcioniranju.
