Iako je od 1. siječnja na snagu stupila zakonska mogućnost otvaranja besplatnog bankovnog računa za građane, prve reakcije s terena pokazuju da je praksa daleko od onoga što je Vlada najavljivala. Na niz problema upozorava predsjednik Bloka umirovljenika zajedno (BUZ) Milivoj Špika, koji tvrdi da se građani – osobito umirovljenici – suočavaju s administrativnim preprekama i otporom banaka.
Prema njegovim riječima, pravo na besplatan račun uvjetovano je osobnim dolaskom u banku, bez mogućnosti da postupak obavi opunomoćenik. To, ističe, dovodi u apsurdnu situaciju nepokretne, teško bolesne i institucionalizirane osobe koje fizički ne mogu doći u poslovnicu, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računima.
„Ako ne možete osobno doći u banku, ispada da pravo koje vam zakon jamči – ne možete ostvariti“, poručuje Špika, upozoravajući da se time dio građana faktički isključuje iz sustava.
No, problemi ne staju na tome. BUZ tvrdi da građani koji ipak dođu u banku nailaze na dodatne prepreke – od zahtjeva za zatvaranjem postojećih računa i minusa, do otvaranja novih računa ili potpisivanja obrazaca koji se mogu dobiti isključivo u poslovnici. U nekim slučajevima, navodi se, pravo na besplatan račun uskraćuje se sezonskim radnicima ili osobama s neredovitim primanjima.
Hrvatska narodna banka, podsjetimo, jasno je objavila da su kreditne institucije obvezne omogućiti paket besplatnih usluga uz jedan račun za plaćanje na koji građani primaju plaću ili mirovinu, bez obzira na to imaju li otvorene i druge račune. Unatoč tome, dio banaka očito tumači propise na svoj način.
Posebno je, smatra Špika, licemjerno to što banke istovremeno bez ikakvih problema nude digitalno odobravanje kredita, dok se kod ostvarivanja prava građana inzistira na fizičkom dolasku. Razlog vidi u činjenici da banke i dalje ostvaruju znatne prihode od naknada, pa im masovno korištenje besplatnih računa ne ide u prilog.
Predsjednik BUZ-a tvrdi i da je Vlada bila svjesna mogućih problema još tijekom saborske rasprave, kada su odbijeni amandmani koji su predlagali automatsku primjenu besplatnih usluga, bez dodatnih zahtjeva prema građanima.
„Da su ti prijedlozi prihvaćeni, danas ne bismo gledali redove pred bankama i nezadovoljstvo ljudi koji se ponovno osjećaju prevarenima“, poručuje Špika, zaključujući kako se u Hrvatskoj prava „malog čovjeka“ često ostvaruju tek na papiru.
Izvor: tportal.hr






