Razlike između školskih ocjena i rezultata državne mature u Hrvatskoj nikada nisu bile jasnije. Velika analiza temeljena na podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2024./2025. pokazuje kako se iza visokih školskih prosjeka često kriju znatno slabiji rezultati na maturi. Posebno se pritom ističe Bjelovarsko-bilogorska županija, koja bilježi najveću inflaciju odlikaša koji svoje znanje ne dokazuju na državnoj maturi.
Prema analizi portala studiraj.com, koja obuhvaća sve srednje škole u Hrvatskoj u kojima je najmanje 10 učenika pristupilo A razini državne mature iz matematike, hrvatskog i engleskog jezika, prosječna razlika između školske ocjene i ocjene na maturi na nacionalnoj razini iznosi +1.04. No u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ta je razlika znatno veća, čak +1.44, što je gotovo dvostruko više nego u županijama s najrealnijim ocjenjivanjem.
Drugim riječima, učenici iz ove županije u prosjeku tijekom školovanja dobivaju znatno bolje ocjene nego što ih kasnije potvrde na državnoj maturi.
Najveće razlike upravo u strukovnim školama
Analiza pokazuje da se najveća inflacija ocjena bilježi u strukovnim i medicinskim školama, dok gimnazije u pravilu imaju znatno realnije ocjenjivanje. Taj se trend jasno očituje i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje su upravo strukovne škole među onima s najvećim odstupanjima između školskog uspjeha i maturalnih rezultata.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se županije poput Dubrovačko-neretvanske, gdje je prosječna inflacija svega +0.72, što upućuje na daleko ujednačenije i strože ocjenjivanje. Razlika između najstrože i najblaže županije veća je od 0.7 bodova, što otvara pitanje jednakosti kriterija u hrvatskom obrazovnom sustavu.
Državna matura kao ogledalo stvarnog znanja
Državna matura i dalje ostaje jedini objektivni alat za usporedbu znanja učenika na nacionalnoj razini. Upravo zato razlike između školskih ocjena i rezultata na maturi sve češće izazivaju rasprave o pravednosti ocjenjivanja i stvarnoj pripremljenosti učenika za nastavak obrazovanja.
Dok zagrebačke gimnazije dominiraju vrhom ljestvice najboljih škola, a razlike među prvih deset mjere se u tek nekoliko desetinki boda, podaci o inflaciji ocjena bacaju sasvim drugo svjetlo na sustav. Visoki školski prosjeci, bez stvarnog znanja potvrđenog na maturi, učenicima mogu stvoriti lažan osjećaj sigurnosti, koji se često razbije upravo na ispitu zrelosti.
Pitanje kriterija i odgovornosti
Stručnjaci upozoravaju kako velike razlike u ocjenjivanju među županijama i vrstama škola dugoročno štete učenicima, ali i povjerenju u obrazovni sustav. U tom kontekstu, rezultati Bjelovarsko-bilogorske županije otvaraju pitanje jesu li kriteriji ocjenjivanja preblagi i koliko su usklađeni s nacionalnim standardima.
Jedno je sigurno, dok god državna matura pokazuje znatno slabije rezultate od školskih ocjena, rasprava o “napuhivanju” ocjena neće se stišati. A za učenike, razlika između papira i stvarnog znanja često se pokaže tek onda kada je već prekasno za ispravak.






