Blagdan Sveta tri kralja jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Slavi se objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj. Danas obnavljamo događaj opisan u Evanđeljima, kada dolaze trojica kraljeva sa željom da se poklone novorođenom Kralju. Došli su izdaleka i tražili Krista. Prema Evanđelju po Mateju, tri kralja ili mudraca s Istoka (Partsko Carstvo), prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli su pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broj, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Kraljevi su Isusu darovali tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku. Kao tri kralja, mudraci dolaze iz nekršćanskoga svijeta, koji je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja. Bogojavljenje je kao drugi Božić. No, dok nam Božić daje poruku poniznosti i ističe skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, Bogojavljenje razglasuje po cijelom svijetu to božansko otajstvo preko trojice kraljeva, koji su ga priznali kao Sina Božjega, Spasitelja svih naroda.
O tome kako se blagdan Sveta tri kralja nekada svavio na bilogorskom području više nam je rekla Gordana Marta Matunci, njegovatilja tradicije našeg kraja.
-Na Sveta tri kralja dječaci su se oblačili u tri kralja. stavili bi krune na glave, uz sebe bi imali i zvijezdu repaticu. naprvili bi je os sita za brašno i ukrasili bi je trakama kako se nekad ukrašavalo i božićno drvce. onda bi tako maskirani išli od kuće do kućće i pjevali pjesmu ”O sveta tri kralja o blažen vaš dan”. Pjeveli bi od kuće do kuće i ljudi bi ih darivali. O toj pjesmi, postoji poseban zapis iz Malog Trojstva, a pjesma se nije pjevala već se recitirala. dječaci su govorili o kraljevima Baltazaru, Melkioru i Gašparu koji su kao tri mudraca krenuli s istoka kako bi vidjeli kralja božjega.- pripovijeda nam gospođa Matunci.
U novije vrijeme na blagdan Sveta tri kralja u katoličkim se kućama rakićuje božićno drvce, no nekada to nije bilo tako prisjeća se gospođa Matunci.
-To je nekako postalo moderno u zadnjih 30-ak godina, no treba istaknuti kako u našim crkvama božićna drvca stoje ukrašena do blagdana Svijećnice koji se obilježava 2. veljače. to je Marija svijećnika , odnosno Isusovo prikazanje u hramu i zato su drvca okićena do dog dana jer su se ljudi veselili i cijelo vrijeem do svijećnice se pjevaju božićne pjesme u crkvama. Malo mi je žao što smo počeli strogo na Sveta tri kralja micati borove.- kaže nam naša sugovornica.
Tko zna možda se jednog dana ponovno vrate stari običaji.