Objavljeni podaci pokazuju kako je prosječna dob stanovništva i dalje visoka te iznosi 44,7 godina. Žene u prosjeku imaju 46,4 godine, dok su muškarci nešto mlađi s prosjekom od 42,9 godina. Najbrojniju dobnu skupinu čine osobe između 40 i 49 godina, a tijekom prošle godine broj stanovnika starijih od 75 godina povećao se za gotovo 12 tisuća.
Više rođenih, manje umrlih
Demografski pokazatelji donose i određene pozitivne pomake. Tijekom 2025. godine rođeno je 32.600 djece, odnosno 410 više nego godinu prije. Među novorođenima je 51,3 posto dječaka i 48,7 posto djevojčica.
Istodobno je zabilježen pad broja umrlih. Prošle godine umrle su 1.073 osobe manje nego godinu ranije, što predstavlja smanjenje od 2,1 posto.
Unatoč tome, prirodni prirast ostaje negativan. Hrvatska je prošle godine imala oko 17.500 više umrlih nego rođenih, što potvrđuje da prirodni pad stanovništva i dalje predstavlja jedan od najvećih demografskih izazova. Ipak, 43 grada i općine uspjela su ostvariti pozitivan prirodni prirast s više rođenih nego umrlih.
Više brakova, ali i razvoda
Blagi rast zabilježen je i kada je riječ o sklapanju brakova. Tijekom 2025. godine sklopljeno je 17.270 brakova, odnosno 64 više nego godinu prije.
S druge strane, znatno je porastao broj razvoda. Prošle godine razvedena su 5.674 braka, što je 713 više nego 2024. godine, odnosno rast od čak 14 posto. Ujedno je riječ o najvećem broju razvoda u posljednjih pet godina.
Više doseljenih nego odseljenih
Migracijski saldo i dalje ostaje pozitivan. U Hrvatsku se tijekom prošle godine doselilo 56.665 osoba, dok ih se 37.485 odselilo, što znači da je broj doseljenih ponovno bio veći od broja onih koji su napustili zemlju.
Među doseljenima 30 posto čine hrvatski državljani, dok su 70 posto strani državljani. Kada je riječ o iseljavanju, 35 posto odseljenih su hrvatski državljani, a 65 posto stranci. Hrvatski državljani koji odlaze iz zemlje najčešće su u dobi između 20 i 39 godina, a među migrantima prevladavaju muškarci.
Selidbe unutar Hrvatske
Podaci pokazuju i da žene češće od muškaraca mijenjaju mjesto stanovanja unutar Hrvatske. Najviše preseljenja unutar iste županije zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok su najveći broj doseljenika iz drugih dijelova zemlje ponovno privukli Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Iako najnoviji podaci pokazuju određene pozitivne pomake, osobito kada je riječ o migracijama i broju rođenih, stručnjaci upozoravaju kako Hrvatska i dalje ostaje suočena s dugoročnim izazovima starenja stanovništva i negativnog prirodnog prirasta. U budućnosti će praćenje ovih kretanja biti još preciznije zahvaljujući uspostavi registra stanovništva, koji će zamijeniti dosadašnje popise stanovništva.
izvor:Nova TV,Hrv.Zavod za statistiku
foto:ilustracija
