Na prvi pogled činilo se kako vozač nije napravio nikakav prekršaj. Vozio je 61 kilometar na sat, dok je prometni znak dopuštao maksimalnih 70 km/h. Nije prekoračio ograničenje niti je vozio neprilagođeno prema uobičajenom shvaćanju brzine.
Ipak, hrvatski sud proglasio ga je krivim i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci. Ovaj slučaj upozorava na jednu od najčešćih zabluda među vozačima – da je svaka brzina ispod ograničenja automatski sigurna i dopuštena.
Prema pisanju Revije HAK, riječ je o pravomoćnoj odluci Županijskog suda u Puli iz prosinca 2024. godine. Vozač je tijekom noći, uz slabu vidljivost, upravljao vozilom brzinom od 61 km/h na dionici gdje je najveća dopuštena brzina bila 70 km/h.
U tim okolnostima na kolniku se nalazio pješak odjeven u tamnu odjeću, s izmjerenih 2,98 promila alkohola u krvi. Došlo je do naleta vozila, a pješak je smrtno stradao.
Ograničenje brzine vrijedi za idealne uvjete
Sud je naglasio kako prometni znak s ograničenjem brzine ne predstavlja brzinu kojom se vozač mora ili smije kretati u svim okolnostima.
Najveća dopuštena brzina odnosi se na povoljne uvjete – primjerice dnevnu vožnju, suhu prometnicu, dobru vidljivost i normalne uvjete na cesti.
Vozač je, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dužan brzinu prilagoditi stvarnim okolnostima: stanju ceste, vremenskim prilikama, vidljivosti, gustoći prometa i drugim uvjetima koji utječu na sigurnost.
Drugim riječima, ograničenje od 70 km/h ne znači da je uvijek sigurno voziti tom brzinom. U slučaju guste magle, kiše, snijega, mraka ili smanjene preglednosti vozač mora dodatno usporiti – ponekad i znatno ispod propisanog ograničenja.
Pogreška pješaka ne oslobađa automatski vozača
U ovom slučaju okolnosti su bile posebno složene jer je pješak također teško prekršio prometna pravila. Kretao se kolnikom noću, bio je odjeven u tamnu odjeću i imao visoku koncentraciju alkohola u krvi.
Propisi nalažu da pješaci koji se noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti kreću kolnikom moraju biti označeni svjetlom ili reflektirajućim materijalom.
Ipak, sud je zaključio da takvo ponašanje pješaka ne uklanja odgovornost vozača. Procjenjuje se je li vozač učinio sve što se u danim okolnostima moglo očekivati od pažljivog sudionika u prometu.
Dvije brzine: nedopuštena i neprilagođena
Ovaj slučaj jasno razlikuje dvije vrste brzine.
Nedopuštena brzina postoji kada vozač prekorači ograničenje određeno prometnim znakom ili zakonom.
Neprilagođena brzina može postojati i kada vozač vozi ispod ograničenja, ali prebrzo za konkretne uvjete na cesti.
Primjerice, vožnja 50 km/h može biti dopuštena u naselju, ali može biti opasna ako je kolnik zaleđen, vidljivost izrazito loša ili se vozilo približava nepreglednom pješačkom prijelazu.
Zbog toga obrana vozača riječima „nisam vozio iznad ograničenja” sama po sebi ne mora biti dovoljna. Policija, prometni vještaci i sud mogu uzeti u obzir brojne okolnosti – vidljivost, rasvjetu, stanje kolnika, zaustavni put i mogućnost pravodobnog uočavanja prepreke.
Poruka ove presude je jasna: broj na prometnom znaku predstavlja samo maksimalno dopuštenu brzinu, a ne jamstvo da je ta brzina u svakom trenutku sigurna. Odgovoran vozač brzinu uvijek prilagođava stvarnim uvjetima na cesti.
izvor:t portal
foto:ilustracija
