„Ovo je vjerojatno najhladnije ljeto u sljedećih 300 godina.“ Riječi su to austrijskog meteorologa i klimatologa Andreasa Jägera, koje je izrekao u razgovoru za austrijsku televiziju Tirol TV, a prenijeli su ih i austrijski mediji.
Izjava je snažno odjeknula u javnosti, posebno u trenutku kada se Austrija suočava s ekstremnim vremenskim uvjetima. Ovogodišnje ljeto obilježavaju visoke temperature, suša, ali i snažne grmljavinske oluje, obilne oborine i klizišta.
Za Jägera takve pojave više nisu samo izolirani ekstremni događaji. On ih vidi kao dio šireg trenda klimatskih promjena.
„Klimatske promjene nisu izmišljotina, nego tvrdokorna fizika“, poručio je austrijski stručnjak.
Problem više nije samo vrućina – ključna postaje voda
Jäger posebno upozorava na pitanje dostupnosti vode. U Austriji, zemlji čiji su vodni resursi snažno povezani sa snijegom i ledenjacima, promjene u zimskim oborinama i ranije topljenje snijega mogu imati dugoročne posljedice.
Snježni pokrivač tijekom zime djeluje poput prirodnog spremnika vode. Njegovim postupnim topljenjem voda se tijekom duljeg razdoblja oslobađa u tlo i podzemne vode.
No, ako snijega ima manje ili se zbog viših temperatura počne topiti ranije, mijenja se i ukupna vodna bilanca.
Prema podacima GeoSphere Austria, od siječnja do lipnja ove godine količina oborina u Austriji bila je oko 27 posto ispod dugogodišnjeg prosjeka. U pojedinim saveznim pokrajinama zabilježena je iznimna suša, a neki su pokazatelji među najnižima od početka mjerenja 1885. godine.
Poljoprivreda se mora prilagoditi
Jedno od područja koje će, prema Jägeru, morati proći velike promjene jest poljoprivreda.
Stručnjak smatra da je potrebno drugačije upravljati tlom kako bi se zadržalo što više vlage i ublažile posljedice ekstremnih oborina. Jedno od mogućih rješenja vidi u boljoj zaštiti tla, primjerice njegovim cjelogodišnjim prekrivanjem gdje god je to moguće.
„Stvarno imamo dramatičnu klimatsku promjenu. Morat ćemo se potpuno prilagoditi novim uvjetima. Dosadašnji način rada više nije održiv“, upozorio je Jäger tijekom jednog od svojih predavanja.
No prilagodba nije važna samo za poljoprivredu. Nestašica vode mogla bi imati posljedice i na opskrbu pitkom vodom, proizvodnju energije, industriju i turizam.
Austrija se i dalje snažno zagrijava
Podaci o klimatskim prilikama dodatno pokazuju razmjere promjena.
Prema statistikama za 2025. godinu, prosječna temperatura u Austriji iznosila je 7,9 Celzijevih stupnjeva, što je 2,1 stupanj više od klimatskog prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990. godine. Prošla godina tako je bila među osam najtoplijih od početka mjerenja.
Istodobno je količina oborina bila približno 17 posto ispod dugogodišnjeg prosjeka.
Posebno zabrinjava trajanje toplinskih valova. Prema podacima GeoSphere Austria, oni danas u prosjeku traju oko sedam dana dulje nego 1960. godine, što predstavlja povećanje od približno 140 posto.
„Imamo veću moć djelovanja nego što mislimo“
Jäger ipak smatra da klimatske promjene ne treba promatrati isključivo kroz prizmu nemoći i pesimizma.
„Imamo daleko veću moć djelovanja nego što mislimo“, poručio je.
Među primjerima kojima pojedinci mogu pridonijeti smanjenju utjecaja na klimu naveo je češće korištenje bicikla i hodanje, smanjenje konzumacije mesa, ali i veću svijest o utjecaju zračnog prometa i modne industrije.
Ipak, na globalnoj razini ne očekuje brz povratak klimatskim uvjetima kakve smo poznavali u prošlosti.
„Još uvijek nismo spremni na kočenje, globalno i kao društvo. Sve dok to ne učinimo, stvari će se nastaviti uzlaznom putanjom“, upozorio je.
Što zapravo znači „najhladnije ljeto u 300 godina“?
Izjava o „najhladnijem ljetu u sljedećih 300 godina“ prije svega je dramatično upozorenje na dugoročni trend zagrijavanja, a ne doslovna vremenska prognoza za svako pojedino ljeto u iduća tri stoljeća.
Poruka austrijskog klimatologa svodi se na činjenicu da će, ako se trend globalnog zagrijavanja nastavi, današnje ekstremne temperature u budućnosti izgledati sve manje ekstremno u odnosu na ono što bi moglo uslijediti.
Zato, prema Jägeru, ključno pitanje više nije kako vratiti klimatske uvjete u stanje kakvo je bilo prije nekoliko desetljeća. Puno je važnije ograničiti daljnji rast temperatura i prilagoditi se promjenama koje su već nastupile.
„U svakom slučaju, s onim što sada imamo, morat ćemo živjeti“, zaključio je austrijski meteorolog i klimatolog.
izvor: TirolTV
foto:ilustracija
