Miris svježe pečenog kruha, topli obiteljski ručak i puni hladnjaci za mnoge su dio svakodnevice. No ono što jedni uzimaju zdravo za gotovo, drugima je nedostižan luksuz.
Upravo zato 16. listopada svake godine obilježava se Svjetski dan hrane, s ciljem podizanja svijesti o važnosti dostupnosti kvalitetne i sigurne hrane, borbi protiv gladi te odgovornom odnosu prema namirnicama.
Zašto se Svjetski dan hrane obilježava baš 16. listopada?
Svjetski dan hrane obilježava se na datum osnutka Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je osnovana 16. listopada 1945. godine.
Obilježavanje ovog dana uspostavljeno je 1979. godine, a danas se diljem svijeta organiziraju različite aktivnosti kojima se upozorava na problem gladi, siromaštva, bacanja hrane i važnost održive proizvodnje.
Cilj nije samo osigurati dovoljno hrane, nego i omogućiti ljudima pristup kvalitetnoj, zdravstveno ispravnoj i nutritivno vrijednoj prehrani.
Koliko hrane završava u smeću?
Gotovo svatko se barem jednom našao u situaciji da je kupio više hrane nego što mu je potrebno, zaboravio na namirnice u hladnjaku ili bacio ostatke ručka.
Iako se pojedinačno takve količine mogu činiti malima, njihov je ukupni učinak velik.
Prema procjenama Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), u svijetu je tijekom 2022. godine nastalo oko 1,05 milijardi tona otpada od hrane na razini kućanstava, ugostiteljstva i maloprodaje.
Najveći dio tog otpada nastaje upravo u kućanstvima.
Istodobno, brojni ljudi diljem svijeta nemaju osiguran redovit pristup dovoljnoj količini hrane.
Cijenimo li dovoljno rad naših poljoprivrednika?
Svjetski dan hrane prilika je da se prisjetimo i ljudi zahvaljujući kojima hrana svakodnevno dolazi na naše stolove.
Iza svakog kruha, litre mlijeka, kilograma krumpira ili domaće jabuke stoje rad, vrijeme i trud poljoprivrednika.
To posebno dobro znaju stanovnici Bjelovarsko-bilogorske županije, kraja u kojem poljoprivreda i stočarstvo imaju važnu ulogu.
Od pripreme zemlje i sjetve do žetve, uzgoja životinja i prerade proizvoda, proizvodnja hrane zahtijeva znanje, ulaganja i svakodnevni rad.
Zato je današnji dan prilika da više pozornosti posvetimo domaćim proizvođačima i vrijednosti lokalno proizvedene hrane.
Pet malih navika kojima možemo smanjiti bacanje hrane
Za odgovorniji odnos prema hrani nisu uvijek potrebne velike promjene. Ponekad je dovoljno promijeniti nekoliko svakodnevnih navika:
- Planirajte kupnju – prije odlaska u trgovinu provjerite što već imate kod kuće.
- Kupujte onoliko koliko vam treba – akcijske cijene nisu ušteda ako namirnice na kraju završe u smeću.
- Pravilno čuvajte namirnice – odgovarajuća temperatura i način skladištenja mogu produljiti njihovu trajnost.
- Iskoristite ostatke obroka – od preostalog povrća, mesa ili kruha mogu se pripremiti nova jela.
- Podijelite višak hrane – kada je to sigurno i prikladno, višak hrane može pomoći nekome kome je potrebna.
Hrana nije nešto što bismo trebali uzimati zdravo za gotovo
Svjetski dan hrane nije samo datum u kalendaru. On nas podsjeća da hrana ima vrijednost koja se ne može mjeriti isključivo njezinom cijenom.
U njoj su rad poljoprivrednika, trud proizvođača, vrijeme provedeno u kuhinji i briga za obitelj.
Možda danas ne možemo riješiti problem gladi u svijetu, ali možemo početi od vlastitog stola – kupovati odgovornije, manje bacati i više cijeniti svaki obrok.
Jer dok razmišljamo što ćemo danas jesti, ne smijemo zaboraviti da postoje ljudi koji se pitaju hoće li danas uopće imati što jesti.
Napomena uredništva: Članak je urednički pripremljen za portal Bbzinfo povodom Svjetskog dana hrane, uz korištenje općih informacija o obilježavanju ovog datuma te međunarodnih podataka Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).
Naslovna ilustracija izrađena isključivo kao vizualni prikaz teme.
