Malo koja namirnica izaziva toliko podijeljenih mišljenja kao slanina. Za ljubitelje tradicionalnog doručka gotovo je nezamjenjiva, dok je oni koji paze na prehranu često stavljaju na popis namirnica koje treba izbjegavati.
Posljednjih godina na internetu se pojavljuju tvrdnje da je slanina zapravo zdravija nego što mislimo, da ne deblja jer sadrži vrlo malo ugljikohidrata te da je izvrstan izvor energije i vitamina.
No, koliko u tim tvrdnjama ima istine?
Slanina ima nešto što mnogi zanemaruju
Iako je najčešće povezujemo s masnoćom, slanina sadrži i bjelančevine te određene vitamine B skupine i minerale.
Među njima su vitamin B1, niacin, vitamin B12, cink i selen, koji sudjeluju u brojnim važnim procesima u organizmu.
Bjelančevine su potrebne za održavanje mišića i obnovu tkiva, dok vitamini B skupine sudjeluju u normalnom metabolizmu energije.
Međutim, količina tih hranjivih tvari ovisi o vrsti slanine, načinu proizvodnje i veličini porcije.
To što neka namirnica sadrži vitamine ne znači automatski da je treba jesti što češće.
Deblja li slanina ili su za sve krivi ugljikohidrati?
Jedna od najčešćih tvrdnji ljubitelja slanine jest da masnoće nisu problem, nego da su za nakupljanje kilograma odgovorni ugljikohidrati.
Takvo objašnjenje previše je pojednostavljeno.
Na tjelesnu masu prvenstveno utječe dugoročna ravnoteža između energije koju unosimo hranom i energije koju trošimo.
To znači da se možemo udebljati i od prevelikog unosa masnoća i od prevelikog unosa ugljikohidrata.
Slanina doista sadrži vrlo malo ugljikohidrata, ali je istodobno energetski bogata namirnica zbog visokog udjela masnoća.
Zato izostanak ugljikohidrata nije dokaz da slanina ne može pridonijeti povećanju tjelesne mase.
Zašto nas slanina može dulje držati sitima?
Obrok koji sadrži bjelančevine i masnoće može pridonijeti osjećaju sitosti.
Upravo zato neki ljudi nakon doručka koji uključuje jaja i manju količinu slanine osjećaju manju glad nego nakon obroka sastavljenog pretežno od brzo probavljivih ugljikohidrata.
No, osjećaj sitosti ovisi o cjelokupnom sastavu obroka, njegovoj količini i individualnim razlikama.
Dobar doručak ne mora uključivati slaninu da bi bio zasitan. Sličan učinak mogu imati jaja, jogurt, mahunarke i druge namirnice bogate bjelančevinama.
Postoji i druga strana priče koju ne treba ignorirati
Koliko god bila ukusna, slanina pripada skupini prerađenih mesnih proizvoda, osobito kada je soljena, dimljena ili konzervirana.
Takvi proizvodi često sadrže znatne količine soli i zasićenih masnoća.
Svjetska zdravstvena organizacija, odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), prerađeno meso svrstava među namirnice za koje postoje dostatni dokazi da njihova konzumacija može uzrokovati rak debelog crijeva.
To ne znači da će se osoba razboljeti zato što je povremeno pojela nekoliko kriški slanine. Rizik se promatra u kontekstu dugoročnih prehrambenih navika i količine konzumiranog prerađenog mesa.
Zbog toga se preporučuje ograničavati njegov unos.
A što je s tvrdnjom da slanina liječi mamurluk?
I ta se tvrdnja često može pronaći na društvenim mrežama.
Masniji doručak nekome može biti privlačan nakon večeri u kojoj je konzumirao alkohol, ali nema pouzdanih dokaza da slanina liječi mamurluk ili ubrzava uklanjanje alkohola iz organizma.
Oporavak ponajprije ovisi o vremenu, odmoru i odgovarajućoj hidraciji.
Dakle, smijemo li uživati u slanini?
Za većinu zdravih odraslih osoba povremena manja količina slanine može biti dio raznolike prehrane, ali nije namirnica koju bi trebalo jesti svakodnevno u velikim količinama.
Ako je volite, korisno je pripaziti na veličinu porcije i ostatak jelovnika.
Primjerice, umjesto velikog obroka koji se sastoji gotovo isključivo od slanine i bijelog kruha, možete je poslužiti u manjoj količini uz jaja, rajčicu, papriku ili drugo povrće.
Važan je i način pripreme. Slaninu nije potrebno dodatno natapati uljem, a pretjerano zagorijevanje i pougljenjivanje hrane najbolje je izbjegavati.
Najvažnije je ono što jedemo tijekom cijelog tjedna
Slanina ne mora biti potpuno zabranjena namirnica, ali nije ni čudesna hrana koju bismo trebali jesti što više.
Njezina prednost je izražen okus zbog kojeg i manja količina može obogatiti obrok.
A upravo je to možda najbolji način da se u njoj uživa – kao u povremenom dodatku prehrani, a ne njezinu temelju.
Jer za zdravlje nije presudan jedan doručak, nego prehrambene navike koje ponavljamo iz dana u dan.
Izvor: Tekst je autorski obrađen, uz opća nutricionistička saznanja i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji prerađenog mesa.
Foto: Ilustracija / BBZinfo / AI
Napomena uredništva: Članak je informativnog karaktera. Tvrdnje da slanina ne deblja, liječi mamurluk ili da je treba jesti što više nisu znanstveno opravdane te nisu preuzete kao zdravstvene preporuke. Osobe kojima je zbog zdravstvenog stanja preporučeno ograničenje soli ili zasićenih masnoća trebaju se pridržavati individualnih prehrambenih uputa.
