Posljednjeg dana listopada mnogi će domovi, izlozi i ugostiteljski objekti biti ukrašeni bundevama, paukovim mrežama i drugim simbolima Noći vještica, poznatije kao Halloween.
Iako se ovaj običaj najčešće povezuje sa Sjedinjenim Američkim Državama, njegovi korijeni sežu mnogo dalje u prošlost, do drevnih keltskih običaja.
Odakle potječe Halloween?
Povijest Noći vještica povezuje se s keltskom svetkovinom Samhain, kojom se obilježavao završetak žetve i početak hladnijeg dijela godine.
Prema tadašnjim vjerovanjima, prijelaz iz listopada u studeni bio je vrijeme kada je granica između svijeta živih i mrtvih posebno tanka.
Tijekom stoljeća ti su se običaji isprepleli s drugim tradicijama, a naziv Halloween nastao je od engleskog izraza All Hallows’ Eve, odnosno večeri uoči blagdana Svih svetih.
Današnji Halloween, s kostimima, slatkišima i zabavama, osobito se razvio u Sjevernoj Americi, odakle se proširio diljem svijeta.
Zašto se rezbare bundeve?
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Noći vještica svakako je izdubljena bundeva s izrezbarenim licem i svjetlom u unutrašnjosti.
Običaj je povezan s irskom predajom o liku poznatom kao Jack, po kojem je nastao naziv Jack-o’-lantern.
U Irskoj su se nekoć rezbarale repe i drugo korjenasto povrće, a nakon što su irski doseljenici običaj prenijeli u Ameriku, bundeve su postale popularnije jer su bile veće i jednostavnije za oblikovanje.
Danas se rezbarenje bundeva pretvorilo u jednu od najomiljenijih obiteljskih aktivnosti povezanih s Halloweenom.
Noć vještica i Svi sveti nisu isto
U Hrvatskoj se Halloween obilježava dan prije Svih svetih, 1. studenoga, kada građani tradicionalno posjećuju groblja, pale svijeće i prisjećaju se svojih pokojnika.
Dok je Halloween danas uglavnom povezan sa zabavom, maskiranjem i dekoracijama, Svi sveti imaju vjersko i obiteljsko značenje.
Dušni dan, koji se obilježava 2. studenoga, posebno je posvećen molitvi i sjećanju na pokojne.
Važno je naglasiti da su to različiti običaji, iako su vremenski povezani.
Sve popularniji i među Hrvatima
Noć vještica u Hrvatskoj nije državni praznik, ali je postala dio ponude brojnih trgovina, ugostiteljskih objekata i organizatora tematskih događanja.
Posebno je zanimljiva djeci, koja uživaju u maskiranju, izradi ukrasa i prigodnim igrama.
Za mnoge je Halloween prije svega prilika za kreativnost i druženje, dok drugi radije njeguju domaće običaje povezane sa Svim svetima.
Bez obzira na različite stavove, jedno je sigurno – 31. listopada ponovno će biti u znaku bundeva, kostima i pomalo strašne atmosfere.
Izvor: Povijesni i općeinformativni podaci o običajima Halloweena
Foto: Ilustracija / BBZinfo / AI
Napomena uredništva: Članak je informativnog karaktera i donosi pregled podrijetla i suvremenih običaja povezanih s Noći vještica.
