Kirurška je djelatnost stara vjerojatno koliko i ljudski rod; ima joj tragova već u kameno doba, no tek u 16.stoljeću zaslugom francuskog kirurga Ambrosia Paréa, kirurgija je postala ravnopravnom medicinskom strukom. Gotovo dva stoljeća nakon osnovan je Bjelovar, a 80-ak godina kasnije u Bjelovaru je osnovana i bolnica.
Naime, iako postoje podaci koji ukazuju na mogućnost da je bolnica u Bjelovaru, sjedištu Varaždinskog generalata Vojne krajine, postojala već 1760.godine, samo četiri godine nakon utemeljenja grada sagrađenog odlukom carice Marije Terezije, suvremeni podatak, pisan njemačkim jezikom, koji se nalazi na staroj zgradi Internog odjela, ukazuje na činjenicu da je zgrada «Carske i kraljevske zemaljske bolnice Varaždinske vojne granice» sagrađena 1845.godine.
Kirurška djelatnost u bjelovarskoj bolnici s radom je počela početkom 20.stoljeća. U godini kada je u Bjelovaru uspješno izvedena prva operacija želuca, počela je i izgradnja zgrade u kojoj se do prije nekoliko mjeseci nalazio Odjel kirurgije.
Jedanaest godina nakon gradnje, 1924.godine Djelatnost za kirurške bolesti smještena je u zgradi, svima nam znanoj kao zgrada kirurgije i od tada je počeo s s radom Odjel kirurgije zajedno s Djelatnosti za ginekologiju i porodništvo. 50-ih godina prošlog stoljeća od kirurške djelatnosti odvaja se od Djelatnost za ginekologiju i porodništvo i postaje samostalna.
1970. godine od Djelatnosti za kirurške bolesti odvajaju se ortopedija i urologija i nastavljaju djelovati kao samostalne djelatnosti, 1980. Djelatnost za kirurgiju proširila se u prostorije cijele stare zgrade jer se Djelatnost za ginekologiju preselila tadašnju novu zgradu bolnice.
-Sada slavimo 100. godišnjicu od useljenja u onu staru zgradu napravljenu zapravo u vrijeme Austro-Ugarske, a puštena je u funkciju 1924. I to je tih 100 godina koje mi sada želimo obilježiti. Početak je bio jak jer je Bjelovar bio zdravstveno jak kao vojno uporište. Puno je država Austrija ulaganja tako da je već 1913. doktor Gottlieb izvršio prvu operaciju želudca u ovom dijelu Europe. Razvoj je proces koji i danas traje, stalno se uvode nove metode, a tako raste i mogućnost medicine čime se granaju uže specijalnosti. Ove godine smo nabavili aparate za laserske operacije vena, hemoroida i težimo tome da uvijek idemo naprijed, istaknuo je doktor Damir Koprek voditelj Odjela kirurških djelatnosti.
U svom je govoru ravnateljca Opće bolnice Dr. Anđelko Višić istaknula koliko je ponosna na sve što se postiglo kako bi kirurgija danas bila opremljena s najmodernijiom opremom. No, sama oprema i zgrada ne znače ništa bez ljudi te je dodala koliko su ponosni što imaju mlade ljudi koji nastavljaju tradiciju da kirurgija bude što uspješnija, a dokaz tomu dolazak je liječnika u bjelovarsku bolnicu.
Stotu obljetnicu djelatnicima kirurgije čestitali su župan Marko Marušić, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak te prof.dr.cs. Mario Zovak, predsjednik Hrvatskog kirurškog društva.
