Posljednjih godina u Hrvatskoj je zamjetan porast uporabe svih droga, istaknuli su vodeći domaći stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji se obilježava od 15. Studenog do 15. prosinca. Gotovo svaka treća odrasla osoba u EU u jednom je trenutku konzumirala nezakonitu drogu, dok je oko milijun Europljana u 2021. koristilo neki opioid (heroin, metadon, buprenorfin, oksikodin, kodein…), odgovoran za čak tri od četiri smrtonosna predoziranja u EU. Riječ je o psihoaktivnim drogama, koje utječu na mentalne procese, odnosno na svijest, misli, raspoloženje i ponašanje, a neke uzrokuju euforiju, povećanu energiju, pospanost, halucinacije.
-Primjetno je znatno povećanje prevalencije uporabe svih droga, a prisutan je i trend kombinacije različitih sredstava. Zabrinjavajuću javno zdravstvenu ugrozu predstavlja i visoka dostupnost, odnosno sve veća raznolikost ponude droga te pojava novih neprovjerenih psihoaktivnih tvari, koje su nepoznatog sastava, a samim time i posebno opasne.- istaknuo je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, Željko Petković, na 3. hrvatskom adiktološkom kongresu i 15. adiktološkoj konferenciji Alpe-Dunav-Jadran.
Prema podacima HZJZ-a, tijekom 2022. u Hrvatskoj je registrirano 6.078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 641 osoba po prvi put bila na liječenju. Međutim, analiza smrti svih osoba koje su ikad bile na liječenju zbog zlouporabe psihoaktivnog sredstva pokazala je da je u 2021. umrlo 346 osoba, odnosno, gotovo jedna osoba dnevno.
Prosječna dob osoba liječenih zbog zlouporabe droga je 40,8 godina, odnosno najveći broj liječenih osoba čini radno sposobno stanovništvo, a prosječna dob osoba koje dolaze prvi put na liječenje je 29,8 godina. Nadalje, u 2022. liječilo se i 132 maloljetnika, a najmlađa zabilježena osoba imala je 12 godina.
Okupljeni stručnjaci istaknuli su problematiku zloporabe dostupnih terapija jer, budući da se podižu ili u ordinaciji obiteljskog liječnika ili u ljekarni, te izdaju na rok od tjedan ili dva, takvi obvezujući stalni odlasci liječniku pacijentima mogu stvoriti problem u procesu radne i socijalne rehabilitacije.
-Ipak, još je veći nedostatak opioidne supstitucijske terapije u oralnom obliku njihova zlouporaba – primjena veće doze od propisane i na način na koji nisu namijenjeni, uzimanje lijekova od strane drugih osoba, zloporaba i preprodaja droga na crnom tržištu, trgovanje i plaćanje usluga unutar zatvorskog sustava- kazao je prof. dr. sc. Zoran Zoričić, dr. med., ispred Hrvatskog društva za ovisnosti.
Upravo Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030., donesena u veljači ove godine, uz ostale, ima i za zadatak rješavanje postojećih problema u provedbi supstitucijske terapije.
Izvor: Mediaservis