Gdje smo na karti Hrvatske kada je u pitanju razvijenost naše županije na proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Bjelovar jučer je govorio glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja. Generalni zaključak je, kaže, da po pitanju razvijenosti stojimo relativno dobro. Ono što nam ide u prilog od ukupno 46 pokazatelja koji se uzimaju u obzir je pitanje nataliteta.
– Primjerice po broju novorođenih Bjelovarsko-bilogorska županija je treća u Hrvatskoj. Vi ste jedna od četiri koja je imala pozitivan prirast novorođene djece kada se usporede posljednje tri godine u odnosu na prethodne tri godine. Također u domeni okoliša i zelene tranzicije vidljivi su rezultati ulaganja u vodovodnu mrežu. Gubici u mreži su među najnižima u Hrvatskoj pa i tu županija jako dobro stoji – rekao je Šaravanja.
U prilog županijskom indeksu razvijenosti ide i pravosuđe. Kada se u odnos uzme broj primljenih u odnosu na broj riješenih predmeta ovdašnji sudci dogurali su do trećeg mjesta u državi. No, neke druge stvari baš nam i ne idu u prilog.
– Poljoprivreda dominira kod dodane vrijednosti, a kod prerađivačke industrije prerada drva je ključna aktivnost, a upravo je to jedna od gospodarskih grana koja zbog usporavanja rasta u Njemačkoj bilježi izražen pad volumena, tako da to utječe u ovoj godini na gospodarske rezultate u županiji. Kada rasporedimo 46 pokazatelja na deset područja, što je puno šire od samih čistih ekonomskih pokazatelja, onda je Bjelovarsko-bilogorska županija 14. ili 15. redu – objasnio je GSV-ovcima Šaravanja.
Glavni HGK-ov ekonomist podvukao je i da je naša županija jedna od dviju, dakle uz Požeško-slavonsku, koja nema međunarodnu granicu i lošije je prometno povezana s glavnim gradom. Ta činjenica spada u ograničavajuće faktore pa je od izuzetne važnosti i gradnja brze ceste prema Bjelovaru.
– Treba pratiti što se događa u međunarodnim okvirima. Pažnju treba prvenstveno usmjeriti prema Njemačkoj i Italiji jer tu evidentno dolazi do usporavanja i pada inozemne aktivnosti. Taj inozemni okvir je iznimno bitan za malu, otvorenu ekonomiju. Važno je to osvijestiti kako bi svi gospodarstvenici bili što spremniji – savjetovao je Šaravanja i unatoč tome predviđa i dogodine pozitivan gospodarski rast.
– Možemo očekivati pozitivne ekonomske pokazatelje. Ne onoliko pozitivne kao 2021. ili 2022. godine, ali opet kada sve zbrojimo i oduzmemo ipak pozitivne – optimističan je Šaravanja.
