Internet je postao neizostavan dio našeg svakodnevnog života, a sve više građana i poslovnih subjekata prepoznaje njegovu važnost kao platformu za poslovanje i komunikaciju. Zbog toga je postao iznimno privlačan kibernetičkim kriminalcima koji koriste iznimno sofisticirane trikove i obećanja kako bi dobili novac ili vrijedne financijske informacije od svojih žrtava. Posljedice takvih prijevara su ozbiljne, dovode do financijskih gubitaka, gubitka povjerenja, narušavanja ugleda i često izazivaju dugotrajni emocionalni stres kod žrtava i njihovih obitelji. Kako bismo smanjili vjerojatnost da postanemo žrtva, najučinkovitiji način je ponašanje koje se temelji na samozaštiti, a to postižemo informiranošću i educiranjem.
– Nova, preventivna kampanja Ministarstva unutarnjih poslova naziva „Web heroj“ ima za cilj osvijestiti i educirati građane o nužnosti i načinima zaštite u virtualom svijetu kako ne bi postali žrtve tih kaznenih djela, zbog čega je napravljena i internetska stranica. Preventivna kampanja „Web heroj“, ima slogan „Ulovimo lika s weba koji tvoje eure vreba“, a provodi se kako bi se što većem broju građana približila važnost znanja o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminala, opasnostima te mjerama prevencije i zaštite, ističe Maja Barbir Grubić, glasnogovornica Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske s kojom smo razgovarali o ovoj kampanji.
Kad govorimo o kibernetičkom kriminalitetu i kriminalitetu putem društvenih mreža, govorimo o različitim vrstama prijevara poput, kaže, a to su prijevare s računima, direktorske prijevare, investicijske prijevare, prijevare putem online kupnje, romantične prijevare, „phishing“ mrežne krađe identiteta, krađe identiteta SMS-om, lažnih stranica banaka, krađe identiteta pozivom, zlonamjernih programa za mobilne uređaje i slično“.
Kampanja „Web heroj“ je ponajviše usmjerena na tri ciljane skupine: opću populaciju građana, poslovne subjekte te djecu.
– U 2022. godini, od različitih oblika kibernetičkih napada, najčešće internetskih prijevara, šteta je iznosila šest milijuna eura, dok je ta šteta u 2023. godine iznosila više od 9,7 milijuna eura. Da su ovakve kampanje uistinu potrebne govore nam i statistički podatci koji su nam uvijek važan parametar. Prošle godine zabilježili smo oko 1800 kibernetički napad, od kojih 90 posto čine različiti oblici računalnih prijevara i to je značajan porast od 11,5 % u odnosu na 2022. godinu. Možemo zaključiti da i kriminal, a i materijalna šteta od ovakvog oblika kriminaliteta raste. Ovo su podaci na razini cijele države, ali svjedoci smo koliko često u našim jutarnjim javljanjima govorimo o raznim računalnim prijevarama na području naše policijske uprave, dodala je glasnogovornica Barbir Grubić.
važno je istaknuti kako je Ministarstvo unutarnjih poslova tijekom ove godine zaprimilo 40-ak kaznenih prijava na štetu građana i trgovačkih društava kojima počinitelji šalju lažne, tzv. „phishing“ poruke, najčešće putem elektroničke pošte ili SMS-a u ime hrvatskih poslovnih banaka, u kojima traže da se ažurira aplikacija za internet bankarstvo, no ta poveznica vodi na lažne stranice banaka na kojima građani unose svoje osobne podatke i budu materijalno oštećeni. Materijalna šteta od samo tih 40-ak kaznenih prijava iznosi dva milijuna eura, što je ogroman novac.
Stoga uvijek treba biti sumnjičav prema nepoznatim osobama koje vam žele nešto darovati jer sve što zvuči predobro da bilo istinito, obično nije istinito.
– Ako nešto nije istinito u stvarnom svijetu, nije ni u virtualnom, nemojte davati svoje osobne podatke putem nepoznatih telefonskih poziva ili neprovjerenih internetskih stranica, ako smatrate da ste prevareni, dojavite policiji putem telefona ili maila ili dođite direktno u najbližu policijsku postaju, nemojte brisati digitalne tragove kako bi policija došla do počinitelja- istaknula je glasnogovornica Maja Barbir Grubić.
No to nije sve! Puno korisnih savjeta o instalaciji raznih aplikacija, zlonamjernim softverima, internetskoj sigurnosti doma, sigurnom radu na daljinu možete pronaći na internetskoj stranici Web heroj.
