“Selo budućnosti” naziv je dvodnevne konferencije koja je jučer počela u društvenom domu u Predavcu. Organizira ju bjelovarski Centar za cjeloživotno učenje i kulturu, u suradnji s partnerima LAG-om Sjeverna Bilogora, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka te Gradom Bjelovarom. Tražili su se odgovori na važna pitanja vezana za razvoj sela, od klimatskih promjena, preko održive prakse i agroekologije do održivog upravljanja resursima i digitalne tehnologije u poljoprivredi, a svi koji žele unaprijediti svoja znanja još uvijek se stignu pridružiti sudionicima. Okupili su se poljoprivrednici, predstavnici lokalne zajednice, stručnjaci, odnosno svi koji žele biti na izvoru informacija i novih saznanja vezanih uz gospodarsku granu kojom se još uvijek bavi najviše stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije.
– Pokušavamo na različite načine doći do ovakvih stručnih predavanja kako bi educirali mlade poljoprivrednike koji su svjesni da bez usvajanja novih znanja i tehnologija teško mogu konkurirati na tržištu. Veseli me da je došlo dosta naših mladih i da će odavde izaći s novim idejama. Treba se povezivati i zajednički osmišljavati nove projekte. To mi već činimo s LAG-om u okviru Lider grupe, a najveće koristi imaju poljoprivrednici koji uspijevaju povući novac za razvoj svojih OPG-a, a time doći i do ravnopravnijeg statusa na sve konkurentnijem tržištu. Ovo je prilika da u tom smislu učinimo novi iskorak – kazao je u ime domaćina konferencije, načelnik Općine Rovišće Slavko Prišćan.
Da su mladi jedina nada za opstanak sela uvjerena je i Ankica Andričić, jedna od sudionica konferencije. Na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Kraljevcu, na oko pet hektara bavi se proizvodnjom bobičastog voća, oraha i lješnjaka. Njezina obitelj hrvatski je primjer onoga što se u nas nažalost ne viđa često. Ljubav prema zemlji uspjela je prenijeti na sina. Danas fakultetski obrazovanog ekonomista koji je obiteljsku proizvodnju, a posebno prodaju dignuo na višu razinu.
– Najveći problem hrvatskog seljaka je neznanje. Među nama ovdje danas ne znam jesam li vidjela desetero seljaka, a konferencija je super. Došli su profesori iz Osijeka i ljudi su se potrudili nam prenijeti nešto što nemamo priliku čuti. Neznanje je naš najveći neprijatelj. Mi još uvijek živimo u socijalizmu, tamo negdje u osamdesetima prošlog stoljeća. Stalno kukamo kako nam je teško i kako nemamo ono što proizvedemo kome prodati, a nitko se ne educira. Danas seljak mora biti i poljoprivrednik i ekonom, odličan menadžer i sam prodavati i dostavljati svoje proizvode krajnjem kupcu, i onom u Dubrovniku i u Istri, kao što mi radimo i od toga jako lijepo živimo – priča Ankica Andričić čija se obitelj odlučila nakon 25 godina života u gradu vratiti na selo.
Tvrdi da smo sami sebi najveći neprijatelji jer mladima šaljemo krivu sliku o selu i seljaku. Što se pak tiče njihovog OPG-a ozbiljno razmišljaju prebaciti se na ekološku proizvodnju.
– Sve što proizvedemo prodamo, ali nas stalno kupci traže i eko proizvod i te su mušterije spremne i platiti više. Ima sve više ljudi koji se žele zdravo hraniti – svjedoči Andričić.
Da su takva razmišljanja upravo ono što potiču i ovakve konferencije istaknula je profesorica Irena Jug. Poseban naglasak njezinog izlaganja bio je na praksi i mjerama koje se provode kako poljoprivredna proizvodnja bila održiva i klimatski prilagodljiva. Ekspert za društvene inovacije u ruralnom području je profesorica Snježana Tolić, također jedna od predavača konferencije o ruralnom razvoju održane u Predavcu. Prof. Tolić bila je inicijator osnivanja lokalnih akcijskih grupa, jedinstvenih organizacija koje sada pomažu da se inicijative pametnih sela konačno počnu događati i u Hrvatskoj.
– U sklopu konferencije bit će predstavljen i koncept „Pametnog sela“ koji podrazumijeva umrežavanje ne samo digitalno, već umrežavanje i povezivanje svih dionika u razvoju lokalne zajednice, od poljoprivrednika, udruga, LAG-ova do jedinica lokalne samouprave – najavila je uoči konferencije prof. Snježana Tolić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka.
