Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru organizirao je predavanje uglednog znanstvenika prof. dr. sc. Nevena Budaka pod nazivom “11 stoljeća kralja Tomislava?”. Predavanje je održano u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru, a okupljenima je predavača predstavila upraviteljica Zavoda, mr. sc. Zorka Renić. Program je otvorila učenica Glazbene škole Vatroslava Lisinskog, Viktorija Plečić, pod mentorstvom profesora Zorana Maršića.
Predavanje je organizirano u povodu obilježavanja 1100. obljetnice uspostave Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava, zbog čega je središnja tema predavanja bio upravo Tomislav, koji se u hrvatskoj historiografiji najčešće navodi kao prvi hrvatski kralj. Tradicionalno se njegova krunidba povezuje s godinom 925., no suvremeni povjesničari ukazuju na nedostatak pouzdanih povijesnih izvora. Pobornik kritičkog promišljanja i znanstvenog tumačenja povijesti je i ugledni povjesničar prof. dr. sc. Neven Budak.
Profesor Budak naglasio je kako je o kralju Tomislavu poznato vrlo malo. U povijesnim izvorima Tomislav se prvi put spominje kao knez (dux) u djelu “Historia Salonitana” Tome Arhiđakona iz 914. godine. U pismu iz 925. godine papa Ivan X. oslovljava ga titulom rex, odnosno kralj. Uz to papinsko pismo, kao potvrda njegova kraljevskog statusa, često se ističe i bilješka sa Splitskog crkvenog sabora održanog iste godine, u kojoj se spominje Tamisclao rege (kralj Tomislav). Zbog tih izvora, godina 925. najčešće se uzima kao početak Tomislavove kraljevske vladavine.
Iako povijesni podaci to ne potvrđuju, Tomislavu se pripisuju važni vojno-politički uspjesi – zaustavljanje mađarskih prodora te obrana hrvatskih zemalja od bugarskog cara Simeona. Bizantski car Konstantin Porfirogenet u djelu “De administrando imperio” opisuje hrvatsku vojsku i mornaricu kao brojne i moćne, ali se ne zna odnosi li se taj podatak na vrijeme Tomislava ili na 9. st.
U 19. stoljeću povjesničari Franjo Rački i Ivan Kukuljević Sakcinski dali su poticaj stvaranju narativa o Tomislavu kao prvom hrvatskom kralju. Kukuljević je, tumačeći “Ljetopis Popa Dukljanina”, iznio tezu o krunidbi na Duvanjskom polju – ideju koja je ubrzo postala općeprihvaćena u javnosti, ali ne i od većine povjesničara.
Usprkos povijesnim prijeporima i nedostatku izvora, Tomislav ostaje snažan simbol hrvatske državnosti i povijesnog kontinuiteta.
