Održana je druga sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu na temu reforme strukovnog obrazovanja, s naglaskom na status nastave povijesti i drugih općeobrazovnih predmeta. Na njoj je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil podržao namjeru da se u novim kurikulumima za trogodišnje programe obrazovanja smanji udio općeobrazovnih predmeta te da se programi značajnije fokusiraju na potrebna strukovna znanja i vještine, izvijestili su iz HOK-a.
– U trogodišnjim programima značajnije je usmjerenje na tržište rada. Iz toga se može zaključiti da se nastavnici opće obrazovnih predmeta osjećaju pogođeno. Ipak, treba istaknuti da su u ovim kurikulumima znanja i vještine koji su do sada bili obuhvaćeni općeobrazovnim predmetima uključeni u strukovne module i time prilagođeniji potrebama pojedine struke. Što to znači? Primjerice kad govorimo o povijesti – povijesti razvoja neke struke – ili kada je riječ o komunikaciji na hrvatskom ili stranom jeziku, vještine komunikacije će se izravno primjenjivati kroz module koji se odnose na rad u zanimanju i komunikaciju s klijentima i poslovnim partnerima – stav je HOK-a.
Podsjećamo da je Hrvatska obrtnička komora u postupku e-savjetovanja uputila 41 komentar na kurikulume za obrtnička zanimanja, pri čemu podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U HOK-u napominju i da je posljednjih godina ostvaren kontinuiran stabilan rast upisa u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja, koje i zastupa HOK. U školskoj godini 2023./2024. upisano je 4.524 učenika, odnosno 300 više nego godine prije, a većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku. Unatrag pet godina je u JMO programe upisano više od 20.000 djece.
