Set vijećničkih pitanja, na jučerašnjoj sjednici bjelovarskog Gradskog vijeća, otvorio je HSLS-ov Igor Crnomarić, pitanjem namijenjenim direktorici Komunalca Ivani Jurković Piščević.
– Do sada je bila praksa da kada osoba sa znakom pristupačnosti parkira na mjesta koja nisu označena za parkiranje osoba s invaliditetom za to parkiranje ne plaća kaznu. Sada se dogodila se u takvom slučaju kazna naplatila. Zbog javnosti obrazložite što se događa i što će se događati po tom pitanju – zatražio je Crnomarić, ustvrdivši da je svjestan koliko se znakovi pristupačnosti zlorabe.
Također je pozvao da Grad i Komunalac razmotre prakse drugih gradova te povećaju broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom i kontrole. Kao pozitivan primjer rješenja problema naveo je Zagreb gdje se, kazao je, invalidnim osobama izdaju potvrde s kojima, ako nema mjesta na označenim mjestima za njih, mogu stati do dva sata bez plaćanja na redovna parkirna mjesta. Piščević je i ovaj put podvukla da se naplata parkiranja u gradu Bjelovaru temelji na odluci iz 2014. godine. Te demantirala Crnomarića da je do sada praksa kažnjavanja bila drugačija.
– U Bjelovaru ima oko 90 parkirnih mjesta namijenjenih osoba s invaliditetom, a ove primjere koje ste naveli mi smo istražili. Zagreb, Šibenik i Virovitica imaju dopuštena dva sata parkiranja takvih osoba na redovnim mjestima bez naplate, ali uz iskaznicu koju plaćate od pet do 10 eura godišnje, ovisno o gradu. No, u Zagrebu to ne vrijedi za prvu zonu, već za ostale – pojasnila je Piščević, dodajući kako zbog pomnih analiza i htijenja da bude napravljena na najbolji mogući način, u Bjelovaru i traje malo duže proces promjene sporne odluke.
Ujedno je ustvrdila kako parkirnih mjesta osiguranih za osobe s invaliditetom u Bjelovaru ima dovoljno, no da se ona zlorabe. Po njoj je za takve slučajeve i iznos kazne od 90 eura premali. HSS-ovog Borislava Kozića je zanimalo iskorištavanje toplinske energije u proizvodnji hrane. Odnosno razmišlja li bjelovarska vlast o takvoj prilici.
– Bila je to jedna od naših ideja i na razini koalicijskog sporazuma, HSLS, HSS-a i HDZ-a sigurno ćemo ju ispuniti. Nama je važno da na području grada osnažimo poljoprivrednu proizvodnju – naglasio je gradonačelnik Dario Hrebak u podužem objašnjenju velikih šansi za, kako je rekao, preporod i gradske i županijske poljoprivrede, kada je u pitanju iskoristivost geotermalnih izvora.
Na izvorima tople vode svoje je vijećničko pitanje zasnivao i vijećnik Damir Bajs prigovarajući da gradska vlast nije ispunila obećanja dana prije četiri godine.
– Prva bušotina, Inina u Cigleni, nije u funkciji. Ne zapošljava ljude, a u proračun ne stiže niti naknada na ime koncesije. Druga, gradska s oko 30 stupnjeva bi trebala služiti punjenju bazena u Termama, a treća, najnovija i najskuplja bi trebala grijati Terme, poslovnu zonu i Bjelovarski sajam. No, obje su zapečaćene i takve bi trebale ostati još godinama jer sada govorite da će projekti vezani uz njih biti sagrađeni tek 2028., a po vašim predizbornim obećanjima već su trebali biti gotovi – ustvrdio je Bajs podsjećajući kako se radi o komercijalnom poslu u kojem je studijom isplativosti predviđen privatni partner koji će uložiti u toplice, što on smatra prijeko potrebnim.
Stoga ga je i zanimalo postoji li privatni interes, dakle ulagači koji bi bili spremni pomoći gradnju bjelovarskih toplica kako ona ne bi išla samo na teret Grada.
– Kada već pričam o bušotini, mi još nismo na stol dobili dokumentaciju koju su dobili Norvežani. Očito ću ju morati tražiti putem prava na pristup informacijama jer čudno je da te dokumente nemaju gradski vijećnici, a imaju Norvežani. Mislio sam da to u transparentnom gradu ne treba, ali očito treba se pozvati na zakonske odredbe i dokumente dobiti na neki drugi način – kazao je Bajs.
Takva retorika naljutila je Hrebaka koji je odmah zatražio od gradskih službi da Bajsu pošalju link na sve dokumente koje traži.
– U transparentnom gradu jedina stvar koju trebate imati je računalo. S obzirom da ste vi bili župan i bio sam nekoliko puta u vašem uredu tada, ne sjećam se da sam tamo vidio računalo. No, ok. U transparentnom gradu u kojem transparentno norveška vlada obznanjuje dokumente, imate na linku Ministarstva regionalnog razvoja transparentno objavljene te dokumente. Ovo što vi tražite je bespotrebno, dodatno zatrpavanje gradskih službenika s poslom. Sad ću vam dati link i nadam se da imate WhatsApp i da vam ne moram vukovima slati poštu. Zamislite, svu tu dokumentaciju možete preko linka skinuti i navečer lijepo sve pregledati – odgovorio mu je Hrebak, detaljno objašnjavajući računalne radnje koje bi Bajs trebao znati kako bi mogao iščitati dokumente koje traži.
Hrebak mu je odgovorio i na drugo pitanje.
– Mi hoćemo raditi toplice, a vi bi ih već prodavali. Rasprodali ste sve kada ste bili župan, nemojte se ljutiti, ali mi to ne radimo. Shvatio bih da ste me pitali je li nam isplativo nešto za što dižemo sto posto kredita, ali u našem slučaju, kada dižemo kredit gdje dobivamo 80 posto novca, vaše pitanje ne shvaćam. Inače, javile su se dvije velike energetske kompanije, ali mi ono što smo krvavo stekli nećemo prodati – kazao je Hrebak.
Bajs je, nezadovoljan što mu, kako je rekao, Hrebak u usta stavlja riječi koje nije izgovorio, a predsjednik Gradskog vijeća Nenad Martinovski (HDZ) ne da za govornicu, demonstrativno napustio sjednicu. Tako je nakon aktualnog sata sjednica Gradskog vijeća nastavljena s umjesto početnih 14, s 13 odazvanih vijećnika, od ukupno 21.
