Završio je izborni proces za novo vodstvo najstarije kulturne ustanove u Hrvatskoj, Matice hrvatske. Dosadašnjeg predsjednika Đuru Gavrana zamijenio je Damir Zorić, koji je od 149 prisutnih članova na glavnoj izbornoj skupštini održanoj u Čakovcu, dobio povjerenje njih 113.
Damir Zorić rođen je 1960. godine, diplomirao je i doktorirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i radio od 1986. do 1991. kao znanstveni asistent. Suosnivač je znanstvenoga godišnjaka Studia ethnologica Croatica. Predavao je na Sveučilištu u Zadru, a od 2016. pro bono predaje na Sveučilištu u Mostaru. U protekla dva desetljeća obnašao je više istaknutih dužnosti u Matici hrvatskoj. Početkom devedesetih bio je jedan od prvih novinara i urednika u tada osnovanoj Hini. Od 1991. do 2011. obnaša niz javnih dužnosti u Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru te kao hrvatski veleposlanik u BiH. Uspješno je radio u gospodarstvu u velikim tvrtkama te je bio glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
Među glavnim prioritetima i naglascima u novom mandatnom razdoblju obnova je Matičine palače u središtu Zagreba, stoljetnog sjedišta Matice kojoj je nužna obnova, od unutrašnje obnove do krova i pročelja.
– Za Maticu hrvatsku s pravom volimo reći da je naša najstarija kulturna ustanova, ali uvijek moramo imati na umu da smo i danas, kao i nekada, suočeni s pluralizmom kojekakvih kultura, a sve češće i sve više i s ne-kulturama, za Maticu hrvatsku treba reći da je naša najstarija domoljubna kulturna ustanova. Matica hrvatska okuplja ljude kojima je na srcu hrvatska kultura i vrijednosti hrvatske baštine na svim poljima stvaranja. Upravo je Matica hrvatska čuvajući i promičući hrvatsku kulturu i domoljublje činila i čini da postignuća ranijih naraštaja ne ostanu samo mrtva, uskladištena ili, još gore, zaboravljena prošlost, neka bude baština koja čini sadašnjost i otvara budućnost – kazao je novi predsjednik Damir Zorić.
Akademik Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na najvažnija postignuća tijekom mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove od 6. studenoga 2021. do danas. Među projektima Miro Gavran izdvaja pokretanje tribine Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, pokretanje portala Misao.hr i Matičina podcasta. Također se osvrnuo i na mukotrpan put donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, desetak značajnih simpozija i kolokvija, petnaest utemeljenih ili obnovljenih ogranaka, kao i 2350 novih članova koji su pristupili Matici hrvatskoj. Tijekom mandata, osnovano je Vijeće ogranaka Bosne i Hercegovine, održana su četiri Festivala knjige u Matici hrvatskoj, čije je značenje nadišlo sam Festival kao takav, a ostvareni su i brojni drugi projekti. Opširan pregled pripremio je uoči Skupštine u svom novom broju i književni list za umjetnost, kulturu i znanost “Vijenac”.
foto: Mirko Cvjetko
