Iako se tradicionalno govori o “siječanjskoj depresiji”, čini se da će građani pravi šok osjetiti tek u sljedećim mjesecima nove godine. Tada će, naime, na naplatu doći računi za prve mjesece ove godine koji će jasno pokazati koliko je 2026. godina zapravo skuplja od prethodne. Struja je poskupjela, a poskupljenje je stupilo na snagu 1. siječnja 2026. godine za sve skupine potrošača, u prosjeku za 13,5 posto, što će dovesti do većih računa za kućanstva. Poskupljenje je posljedica ukidanja Vladinih mjera, a povećava se naknada za korištenje mreže. Viši troškovi energije automatski znače skuplje usluge, skuplju proizvodnju i, u konačnici, veće cijene za krajnje potrošače. Iako se poskupljenje struje pokušava prikazati kao “minimalno”, već prvi računi pokazat će da se radi o još jednom stalnom udaru na kućni budžet. A tu je i drastično povećanje cijene registracije vozila.
Poseban razlog za zabrinutost među Bjelovarčanima su komunalne usluge. Iako zasad nije službeno potvrđeno novo, poskupljenje odvoza otpada, vode i drugih komunalija, iskustva iz drugih gradova pokazuju da su takva povećanja vrlo izgledna. Upravo ti računi često stižu s vremenskim odmakom, pa će građani tek u veljači ili ožujku dobiti stvarnu sliku koliko ih je siječanj uistinu koštao.
No, jedno je već sada sigurno, s prvim danom nove godine na snagu je stupilo povećanje komunalne naknade za 50 posto. Točnije vrijednost boda za obračun tog nameta raste s dosadašnjih 0,76 euro centi na 1,20 euro. Otprilike 20 tisuća poreznih obveznika u Bjelovaru će tako uskoro dobiti nova rješenja o komunalnoj naknadi. Danas je većinom glasova skočila i jedinična vrijednost komunalnog doprinosa koji se naplaćuje jednokratno po zonama. U prvoj zoni tako svi koji kane nešto graditi će umjesto dosadašnjih 6,64 eura po kubnom metru plaćati deset eura. U drugoj zoni vrijednost raste s 3,98 na sedam eura, u trećoj s 3,32 na šest, a u četvrtoj s 2,65 na četiri eura. Iako se povećanje pravda rastom troškova održavanja komunalne infrastrukture i inflacijom, građani s pravom ističu da se kvaliteta komunalnih usluga ne poboljšava proporcionalno rastu cijena.
Bez velikih najava i dramatičnih poteza, godina je tako započela nizom poskupljenja koja polako, ali sigurno, stežu kućne budžete. Dok su političari godinama uvjeravali građane da uvođenje eura neće donijeti “dramatična poskupljenja”, početak 2026. godine pokazuje sasvim suprotnu stvarnost. Tako i Bjelovarčani u novu godinu ulaze s većim troškovima gotovo na svim stavkama, a pravi razmjeri tog udara postat će vidljivi tek kada stignu prvi puni računi.
Umjesto stabilizacije i smirivanja inflacije, 2026. zasad nudi samo nastavak rasta cijena. Cijene hrane odavno su prestale biti tema statistike i postale svakodnevni problem. Ono što je prije samo nekoliko godina bilo osnovna potrepština, danas se sve češće doživljava kao luksuz. Kilogram krumpira, nekada simbol jeftine prehrane, danas se plaća i do 12 kuna, dok je prije uvođenja eura stajao oko dvije kune. Kava, koja se pila za osam kuna, danas košta dvostruko više, a kruh je s nekadašnjih pet kuna skočio na 12 kuna ili više. Građani se opravdano pitaju, ako je euro trebao donijeti stabilnost, zašto su upravo osnovne životne namirnice među onima koje su najviše poskupjele?
Uz sve navedeno, značajno je poskupjelo i dopunsko zdravstveno osiguranje. Za velik broj građana, osobito umirovljenika i kroničnih bolesnika, riječ je o trošku koji se ne može izbjeći. Time zdravlje sve više postaje stavka koja se mjeri novcem, a ne stvarnom potrebom. Vlada se često poziva na rast minimalne plaće kao dokaz brige za građane. No taj rast vrlo brzo “pojede” inflacija. Poslodavci povećane troškove rada nadoknađuju višim cijenama, pa građani na kraju vlastito povećanje plaće plaćaju kroz skuplju hranu, usluge i režije.
Građani se sve češće prisjećaju izjava iz razdoblja prije uvođenja eura. Još 2019. godine tvrdilo se da će cijena kave porasti tek “za nekoliko lipa” i da nećemo dobiti europske cijene uz hrvatske plaće. Danas, stvarnost govori suprotno, cijene su europske, a plaće, osobito u gradovima poput Bjelovara, to uglavnom nisu.
Siječanj će možda proći bez velikih šokova, ali veljača će biti mjesec otrježnjenja. Tada će stići računi koji će jasno pokazati koliko je 2026. zapravo skuplja. Za Bjelovarčane, koji ionako žive s ispodprosječnim primanjima, to znači nastavak borbe za osnovnu financijsku stabilnost. Stoga, u zraku ostaje visjeti pitanje: koliko još poskupljenja građani mogu izdržati prije nego što svakodnevni život postane neodrživ luksuz?
