Financijska stabilnost Bjelovarsko-bilogorske županije, rebalans proračuna, ulaganja u zdravstvo i školstvo, pomoć poljoprivrednicima, demografske mjere, razvoj turizma, širokopojasni internet, stanje u hitnoj medicinskoj službi te planovi za Bjelovarski sajam obilježili su aktualni sat sjednice Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije. Vijećnici su postavili niz pitanja županu i pročelnicima, a odgovori su pokazali da će i u nastavku mandata naglasak biti na velikim investicijama financiranim iz europskih i državnih izvora.
Prvi je za govornicu izašao vijećnik Antonio Babec (HSS), kojeg je zanimalo zbog čega Županija planira novo kreditno zaduženje te predstavlja li ono znak financijskih problema ili je riječ o privremenom financiranju europskih projekata.
Župan Marko Marušić je istaknuo kako je financijsko stanje Županije stabilno te da nema razloga za zabrinutost.
– Nalazimo se u velikom investicijskom ciklusu u zdravstvu, školstvu i drugim područjima. Ministarstva su osigurala sredstva za projekte, ali ona ne dolaze uvijek u trenutku kada dospijevaju obveze prema izvođačima radova. Upravo zato želimo imati mogućnost kratkoročnog financiranja kako bismo premostili taj vremenski jaz. Čim sredstva iz ministarstava sjednu na račun Županije, kredit će biti zatvoren. Moguće je da ga uopće neće biti potrebno koristiti – pojasnio je Marušić.
HSLS-ova vijećnica Đurđica Ćasar pitala je kojim će se područjima smanjivati sredstva rebalansom proračuna za 2026. godinu te hoće li zdravstvo ili obrazovanje ostati bez dijela planiranog novca. Marušić je odgovorio kako takvih rezova neće biti.
– Rebalansom se sredstva ne oduzimaju ni zdravstvu ni obrazovanju. Riječ je isključivo o preraspodjeli sredstava između projekata i aktivnosti, ovisno o dinamici njihove provedbe – odgovorio je Marušić.
Nezavisna Višnja Vukoja Veljačić upozorila je na sve češće suše koje uzrokuju velike štete poljoprivrednicima te upitala što Županija poduzima kako bi se više ulagalo u prevenciju. Pročelnik nadležnog upravnog odjela Dario Biškup istaknuo je kako Županija već niz godina provodi potpore za sustave navodnjavanja i osiguranje proizvodnje. – Sufinanciramo nabavu opreme za navodnjavanje na obiteljskim gospodarstvima te premije osiguranja od prirodnih nepogoda. Uz to provodimo projekt sustava navodnjavanja Kapelica – Kaniška Iva vrijedan gotovo 17 milijuna eura, a razmatramo i nove lokacije – kazao je Biškup.
Boro Bašljan (DHSS) otvorio je pitanje velikih problema uzgajivača ovaca i koza nakon pojave kuge malih preživača. Pročelnik Biškup je pojasnio da je prvi slučaj bolesti u županiji potvrđen 10. lipnja te da je do kraja mjeseca evidentirano devet žarišta.
– Bolest nije opasna za ljude, ali su zbog propisanih mjera promet životinja i klanje znatno ograničeni. Svjesni smo problema koje imaju uzgajivači i u stalnoj smo koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede – izvijestio je Biškup i dodao kako država snosi troškove propisanih mjera, dok će Županija, nakon procjene ukupnih šteta, razmotriti mogućnost dodatne pomoći.
HSLS-ov Mario Puškarić pitao je planira li Županija dodatna ulaganja nakon što je Camino ruta kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju dobila europski certifikat.
Župan Marušić je istaknuo kako Camino nije infrastrukturni projekt nego dio europske mreže hodočasničkih putova.
– Putem Turističke zajednice podupirat ćemo razvoj sadržaja uz Camino. Prošle godine hrvatskim rutama prošlo je oko 50 tisuća hodočasnika i vjerujemo da će dio njih sada posjetiti i našu županiju – ustvrdio je Marušić.
Na pitanje vijećnika Darka Knežića (HSS) o širokopojasnom internetu župan je odgovorio kako je projekt vrijedan više od 14 milijuna eura završen na području više općina, dok je priključivanje korisnika već započelo. Vijećnica iz redova HSLS-a Renata Cvjetković s govornice je upozorila kako se unatoč potporama nastavlja iseljavanje stanovništva iz manjih sredina. Prema Marušićevim riječima jedan od najvažnijih programa da se to ne događa u budućnosti jest subvencioniranje kamata na stambene kredite mladih.
– Za ovu smo mjeru u dvije godine osigurali gotovo milijun eura, a koristi je oko 260 mladih osoba i obitelji. To nije jednokratna pomoć nego dugoročna demografska mjera. Istodobno se ulaže u škole, vrtiće, zdravstvo i mobilne ambulante koje će obilaziti ruralna područja – odgovorio je Marušić.
Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje ilegalnog odlagališta otpada u Općini Đulovac. Župan je rekao da će Županija izdvojiti oko 380 tisuća eura za sanaciju, iako je, kako tvrdi, Općina ranije mogla osigurati bespovratna sredstva Ministarstva zaštite okoliša. – Problem ćemo riješiti jer to nalaže zakon, ali ćemo pokušati sudskim putem naplatiti sredstva od Općine. Taj je novac mogao biti uložen u razvojne projekte – komentirao je Marušić nakon što je Županiju za neobnavljanje županijskih cesta na području općine Đulovac prozvao nezavisni vijećnik Anđelko Kolić, inače i načelnik u Općini Đulovac.
HSLS-ov Igor Brajdić zatražio je pregled najvećih kapitalnih ulaganja koje Županija provodi u Bjelovaru.
– U zdravstvo ulažemo gotovo 30 milijuna eura, jednako toliko i u obrazovanje. Provodimo brojne projekte financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te europskih fondova, a cilj nam je ravnomjeran razvoj svih pet gradova i 18 općina – uz ostalo je kazao Marušić u odgovoru, na što je Brajdić zatražio da mu se taksativno nabroje svi infrastrukturni projekti koje Županija provodi na području grada Bjelovara i da mu se kao odgovor na njegovo pitanje pošalju u pisanom obliku.
Pitanja županijskom vrhu stigla su i iz SDP-ovih redova. Prvo je Tihana Vincek Smešnjak tražila objašnjenje oko nabavke vozila Hitne pomoći. Zatražila je detaljno pojašnjenje postupka javne nabave novih vozila hitne medicinske pomoći, a zanimalo ju je odgovaraju li isporučena vozila traženim specifikacijama, zbog čega nisu odmah puštena u rad te koliko timova hitne medicine trenutačno djeluje na području županije. Odgovor je ponudila pročelnica za zdravstvo Andrea Bengez, tvrdivši kako nikakvih protuzakonitih postupaka u nabavci nije bilo, odnosno da su nabavljena vozila koja su dokumentacijom i tražen. – To je pet vozila hitne i 11 vozila saniteta. Predmet nabave nisu bila, niti smiju biti vozila određene marke ili određeni model, znači nabavljena su u skladu sa specifikacijom. Što se tiče nje, ona mora biti u skladu sa svim pravilnicima i standardima koje propisuje Ministarstvo zdravstva i tako su i napravljena. Nabavljaju se vozila koja su već prerađena, a u vezi vašeg pitanja oko intervencija na vozilima, riječ je ugrađivanju GPS-a, te na zahtjev zaposlenika su pomicani sicevi i to je sve što je na tim vozilima rađeno – odgovorila je Bengez, na što je Vincek Smešnjak negodovala i zatražila odgovor pisanim putem.
Vijećnica stranke GLAS Ela Naranđa pitala je župana prema kojim će se konkretnim pokazateljima vrednovati rad novog direktora Bjelovarskog sajma.
Zanimalo ju je postoje li mjerljivi ciljevi poput povećanja prihoda, dobiti, broja izlagača ili otvaranja novih tržišta te hoće li program rada biti javno objavljen.
– Pustimo čovjeka da barem prvi dan dođe na posao. Uvjeren sam da će javnosti predstaviti svoj program rada i razvojne planove. Ovakvu hajku zbog promjene direktora osobno još nisam vidio. Ako postoji tolika nervoza oko promjene uprave, vjerujem da postoji razlog zbog kojeg je bilo potrebno napraviti promjene. Novi direktor će napraviti detaljnu reviziju poslovanja i tada će se vidjeti pravo stanje – komentirao je Marušić.
Naglasio je kako od novog vodstva očekuje daljnji razvoj sajma, povećanje kvalitete manifestacija te nova ulaganja u infrastrukturu.
– U stalnim smo razgovorima s Vladom i resornim ministarstvima kako bismo osigurali dodatna sredstva za modernizaciju Bjelovarskog sajma – dodao je Marušić u odgovoru.
Siniša Glavaš iz SU-a najprije je pohvalio projekt mobilnih ambulanti koje obilaze ruralna područja, nazvavši ga primjerom zdravstvene skrbi 21. stoljeća. Potom je, kako je rekao, sedmi put postavio pitanje o izgradnji Centra za starije osobe u Garešnici. Župan je odgovorio kako Županija priprema projektnu dokumentaciju kako bi bila spremna za natječaj Ministarstva koji se očekuje krajem godine ili početkom sljedeće.
– U stalnoj smo komunikaciji s Gradom Garešnicom i pružamo punu podršku ovom projektu. Svi zajedno pripremamo dokumentaciju kako bismo bili spremni čim se otvori natječaj – izvijestio je Marušić i u šaljivom tonu dodao kako bi, ako projekt bude realiziran, dom mogao nositi ime vijećnika Siniše Glavaševića zbog njegove upornosti.
