Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., na Kninskoj tvrđavi razvijena je velika, 20-metarska hrvatska zastava koja je označila oslobođenje Knina i simbolično potvrdila završetak višegodišnje srpske pobune i agresije na Republiku Hrvatsku.
Knin, koji je od kolovoza 1990. bio središte pobune, oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, najvažnije oslobodilačke operacije u Domovinskom ratu. Akcija je započela u zoru 4. kolovoza, a tijekom 85 sati promijenila je tijek rata, omogućila povratak prognanika, otvorila put miru te pridonijela stvaranju uvjeta za sklapanje Daytonskog sporazuma.
Ceremonija podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i danas predstavlja središnji trenutak obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Trojica pripadnika Puma skinula su srpsku zastavu
Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin, pripadnici 7. gardijske brigade “Pume” iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, između 9.30 i 10 sati skinuli su srpsku zastavu s jarbola na Kninskoj tvrđavi. Među prvima su se na tvrđavu popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić.
Zbog tehničkog problema s mehanizmom jarbola, veliki hrvatski barjak nije bilo moguće odmah podignuti pa je najprije razvijen preko zidina tvrđave. Nedugo potom zastava je postavljena na jarbol, gdje je sljedećeg dana dočekala prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana tijekom njegova dolaska u oslobođeni Knin.
Originalna zastava iz kolovoza 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu kao vrijedan povijesni artefakt.
Središnja proslava u Kninu
I ove godine podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi bit će popraćeno izvođenjem državne himne, zvonjavom kninskih crkvenih zvona i počasnim plotunima.
Središnja svečanost održava se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti podizanje zastave. Program uključuje obraćanja državnog vrha, čitanje povjesnice operacije Oluja te odavanje počasti poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.
Na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na sve poginule i nestale branitelje, nakon čega će uslijediti prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Od balvan-revolucije do oslobođenja
Početak ratnih događaja na kninskom području veže se uz tzv. balvan-revoluciju u kolovozu 1990., kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti.
Tijekom 1991. pobuna je prerasla u otvoreni oružani sukob uz potporu Jugoslavenske narodne armije, a Knin je postao političko i vojno središte samoproglašene Republike Srpske Krajine. Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano, a grad je ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske sve do operacije Oluja.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, a u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske vraćen je najveći dio dotad okupiranog teritorija.
Zbog svojeg strateškog i simboličkog značaja oslobođenje Knina ostalo je jedan od ključnih trenutaka Domovinskog rata, dok je teritorijalna cjelovitost Hrvatske konačno dovršena mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.
Operacija Oluja trajala je ukupno 85 sati. U njoj je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja, sudjelovalo je gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, poginula su 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, dok se dvojica i danas vode kao nestali.
izvor:HINA
foto:HRT
