Najavljena reforma hitne medicinske službe neće riješiti ključne probleme zdravstvenog sustava ako se istodobno ne riješi stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, smatra Tomislav Petrušić, predsjednik udruge Hitna uživo 194.
Gostujući 27. kolovoza u emisiji Novi dan na N1 televiziji, Petrušić je reformu ocijenio vrlo kritično, nazivajući je „neutemeljenom, nerealnom i na rubu znanstvene fantastike“.
„Podupiremo sve što je dobro, ali ovo nije realno“, rekao je Petrušić, upozoravajući da se promjene ne mogu provesti izolirano od ostatka zdravstvenog sustava.
„Naš sustav javnog zdravstva je već davnih dana umro“
Petrušić problem vidi prije svega u činjenici da se hitna medicina sve više koristi kao nadomjestak za nedostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu.
Hrvatski zdravstveni sustav podijeljen je na primarnu, sekundarnu i tercijarnu razinu. Najavljena reforma izravno zahvaća primarnu razinu kroz izvanbolničku hitnu medicinu, ali i sekundarnu razinu, odnosno bolničke hitne prijeme.
Prema Petrušiću, upravo je veza između tih razina ključna za razumijevanje problema.
„S godinama smo devastirali primarnu zdravstvenu zaštitu“, rekao je, navodeći među ostalim ordinacije obiteljske medicine, pedijatrijske i ginekološke ambulante, patronažnu službu, kućnu njegu, palijativne timove i ljekarne.
Posljedica je, tvrdi, povećan pritisak na hitnu medicinsku službu i bolničke hitne prijeme.
Tisuće pacijenata dolaze jer nemaju kamo drugdje
Jedan od ključnih problema na koji Petrušić upozorava jest velik broj pacijenata koji dolaze u bolničke hitne prijeme, iako njihovo zdravstveno stanje nije hitno.
Takvi pacijenti, prema njegovu objašnjenju, često ne dolaze zato što žele zaobići sustav, nego zato što nemaju dostupnu alternativu.
„Imamo problem s hitnim prijemima gdje dolazi veliki broj pacijenata koji nisu hitni, a ti pacijenti tamo dolaze jer nemaju kamo otići“, rekao je za N1.
Petrušić je pritom iznio i podatak da je, prema informacijama koje je udruga dobila od Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), u 126 ambulanti trenutačno nema liječnika, što bi, prema toj procjeni, značilo da je oko 200 tisuća ljudi bez izabranog liječnika.
Taj podatak treba promatrati kao tvrdnju koju je Petrušić iznio u razgovoru, a ne kao samostalno potvrđen službeni podatak Ministarstva zdravstva. Njegova je poanta, međutim, jasna: bez rješavanja nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dio tereta nastavit će se prebacivati na hitnu medicinu.
Problem nije samo u hitnoj, nego u cijelom lancu
Petrušićeva kritika reforme proizlazi upravo iz tog šireg pogleda.
Hitna medicinska služba ne može sama riješiti probleme nastale na drugim razinama zdravstvene zaštite. Ako pacijent ne može doći do liječnika obiteljske medicine, ako nema dostupnu pedijatrijsku ili drugu specijalističku skrb ili ako ne može pravodobno dobiti uslugu u primarnoj zaštiti, hitna pomoć postaje posljednja dostupna adresa.
To istodobno povećava broj intervencija, opterećuje timove na terenu i stvara dodatni pritisak na bolničke hitne prijeme.
U takvom sustavu, upozorava Petrušić, reforma koja se bavi samo organizacijom hitne ne može dati očekivani rezultat.
Petrušić već godinama upozorava na probleme
Predsjednik udruge Hitna uživo 194 i ranije je javno upozoravao na probleme u sustavu hitne medicine.
Udruga je posljednjih godina među ostalim tražila poboljšanje uvjeta rada, donošenje posebnog Zakona o hitnoj medicini te priznavanje beneficiranog radnog staža zaposlenima u hitnoj službi.
Prema ranijim Petrušićevim izjavama, u hrvatskim zavodima za hitnu medicinu radi oko 4500 zaposlenih, a udruga traži da se za određena radna mjesta u izvanbolničkoj hitnoj medicini uvede povoljniji obračun staža. Za medicinske sestre i tehničare u određenim kategorijama predlagali su da se 12 mjeseci rada računa kao 18 mjeseci staža, dok bi se za radnike u prijavno-dojavnim jedinicama tražilo 16 mjeseci za 12 mjeseci rada.
Petrušić je u ožujku ove godine za N1 govorio i o nastavku borbe za beneficirani radni staž te najavio da se udruga, nakon domaćih institucija, okreće i europskoj razini.
Zašto je reforma izazvala reakcije?
Reforma hitne medicinske službe dolazi u trenutku kada se zdravstveni sustav suočava s kroničnim nedostatkom kadra, rastućim opterećenjem hitnih prijema i problemima dostupnosti zdravstvene zaštite.
Upravo zato Petrušić smatra da se promjene moraju promatrati kao dio šire reforme zdravstva, a ne samo kao reorganizacija hitne pomoći.
Njegova poruka iz razgovora za N1 može se svesti na jedno pitanje: što će se dogoditi s pacijentom koji nije za hitnu, ali nema gdje drugdje otići?
Ako odgovor na to pitanje ostane isti, upozorava Petrušić, promjena organizacije hitne službe neće ukloniti razlog zbog kojeg pacijenti dolaze u hitnu.
„Podupiremo sve što je dobro, ali ovo nije realno“
Petrušić pritom nije rekao da udruga odbacuje svaku promjenu.
Naprotiv, naglasio je da podržavaju ono što smatraju dobrim, ali da najavljena reforma, prema njegovoj procjeni, ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
„Naš sustav javnog zdravstva je već davnih dana umro, ali to još nitko nije rekao javno“, rekao je Petrušić u razgovoru za N1.
Ta je izjava ujedno i najizravnija poruka njegova gostovanja.
Za predsjednika udruge Hitna uživo 194 problem hrvatske hitne medicine nije moguće promatrati odvojeno od obiteljske medicine, dostupnosti liječnika, bolničkih hitnih prijema i uvjeta rada zdravstvenih djelatnika.
Ako se ne popravi cijeli lanac zdravstvene zaštite, upozorava Petrušić, hitna služba ostat će mjesto na kojem će se na kraju prelamati problemi cijelog sustava.
izvor i foto: N1-izvorni tekst razgovora
