Mentalno zdravlje jednako je važno kao i tjelesno, no o njemu se još uvijek često govori tiho, s nelagodom ili strahom od osude. Mnogi ljudi svakodnevno vode unutarnje borbe koje njihova okolina ne primjećuje.
Iza osmijeha, uspjeha na poslu ili naizgled sasvim običnog dana mogu se skrivati tjeskoba, usamljenost, iscrpljenost ili depresija.
Upravo zato Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava svake godine 10. listopada, ima važnu poruku – nije slabost priznati da nam je teško, a traženje pomoći znak je odgovornosti prema sebi.
Sve više pritisaka u svakodnevnom životu
Financijska nesigurnost, poslovne obveze, obiteljski problemi, društvene mreže i stalna potreba da budemo uspješni mogu ostaviti posljedice na naše psihičko stanje.
Posebno zabrinjava činjenica da mnogi ljudi svoje probleme skrivaju jer se boje kako će ih drugi doživjeti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi diljem svijeta živi s nekim mentalnim poremećajem. Među najčešćima su anksiozni i depresivni poremećaji, koji mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje, odnose i kvalitetu života.
Mentalne poteškoće pritom ne biraju dob, spol, zanimanje ni društveni status. S njima se mogu suočiti djeca, mladi, zaposleni, roditelji i starije osobe.
Ponekad je dovoljno pitati: Kako si, stvarno?
U svakodnevnoj žurbi često zaboravljamo koliko nekome može značiti običan razgovor.
Pitanje „Kako si?” najčešće izgovaramo usput, očekujući kratak odgovor da je sve u redu. No ponekad je važno zastati, saslušati i pokazati iskreno zanimanje.
Osobi koja prolazi kroz teško razdoblje podrška prijatelja, obitelji ili kolega može biti iznimno važna.
To ne znači da moramo imati odgovore na sve probleme. Katkad je dovoljno biti prisutan, ne osuđivati i potaknuti osobu da, kada je potrebno, potraži stručnu pomoć.
Psiholog, psihijatar ili psihoterapeut nisu znak neuspjeha, nego mogu biti važna podrška na putu prema oporavku i kvalitetnijem životu.
Briga o sebi nije sebičnost
Stručnjaci ističu važnost redovitog sna, tjelesne aktivnosti, kvalitetnih međuljudskih odnosa i vremena za odmor.
Jednako je važno naučiti postavljati granice, prepoznati vlastite potrebe i prihvatiti da ne moramo uvijek biti dostupni svima.
Iako svakodnevne zdrave navike mogu pridonijeti psihičkoj dobrobiti, one nisu zamjena za stručnu pomoć kada su poteškoće ozbiljne ili dugotrajne.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti djeci i mladima, koji se uz školske i obiteljske obveze suočavaju s pritiscima društvenih mreža, uspoređivanjem s drugima i strahom od neprihvaćanja.
Razgovor o emocijama, podrška u obitelji i dostupnost stručne pomoći važni su za stvaranje okruženja u kojem se nitko neće sramiti priznati da mu je teško.
Ne morate uvijek biti jaki
Svjetski dan mentalnog zdravlja prilika je da se podsjetimo kako nitko nije imun na teška životna razdoblja.
Svatko se može suočiti s gubitkom, razočaranjem, strahom, usamljenošću ili osjećajem da više ne može sam.
Važno je znati da takvi osjećaji ne moraju trajati zauvijek i da pomoć postoji. Ako poteškoće počnu ozbiljno utjecati na san, posao, školu, odnose ili svakodnevni život, dobro je obratiti se liječniku ili stručnjaku za mentalno zdravlje.
Ne morate uvijek biti nasmijani. Ne morate uvijek imati sve pod kontrolom. I ne morate kroz sve prolaziti sami.
A kako ste vi danas – stvarno?
Na današnji dan vrijedi zastati i postaviti sebi jednostavno pitanje: Brinem li o svojem mentalnom zdravlju jednako kao o tjelesnom?
Možda je upravo danas pravi trenutak da nazovete osobu s kojom se dugo niste čuli, pružite podršku nekome tko prolazi kroz teško razdoblje ili sebi dopustite predah bez osjećaja krivnje.
Jer mentalno zdravlje nije luksuz, nego temelj kvalitetnog života.
foto:ilustracija
