Na sjednici Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije aktualni sat obilježile su rasprave o velikom poskupljenju vode, stanju u zdravstvu, budućnosti bjelovarske gimnazije, problemima Bjelovarskog sajma te uključivanju Županije u sustav Centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Vijećnici vladajućih i oporbe otvorili su niz tema koje posljednjih mjeseci izazivaju interes i nezadovoljstvo građana.
Vijećnik SU-a Siniša Glavaš upozorio je na veliko povećanje cijena vode i odvodnje na području više gradova i općina koje su pripojene sustavu Vodnih usluga Bjelovar. U svom izlaganju istaknuo je kako građani osjećaju posljedice poskupljenja od 50 do čak 100 posto te poručio da građani opravdano postavljaju pitanje zašto je voda toliko poskupjela.
Posebno je naglasio da se kao razlog navodi dotrajalost mreže i nedovoljna ulaganja u pojedinim sredinama, što je, kako tvrdi, netočno. Kao primjer naveo je Garešnicu, gdje su, prema njegovim riječima, godinama ulagali u vodocrpilište i širili mrežu.
– Građani su sami gradili i plaćali svoju infrastrukturu, a sada dobivaju enormna poskupljenja. Ljudi ne razumiju zašto plaćaju toliko više kada piju istu vodu iz istog vodocrpilišta – poručio je Glavaš.
Osvrnuo se i na izjave gradonačelnika Bjelovara Darija Hrebaka, koji je, prema Glavaševim riječima, odgovornost za poskupljenje prebacio na Županiju.
Na pitanje je odgovorio župan Marko Marušić, poručivši kako Županija nema nikakvu nadležnost nad određivanjem cijene vode.
– Cijenu vode određuje isključivo distributer, odnosno Vodne usluge Bjelovar, koje su u vlasništvu Grada Bjelovara. Županija nema ovlasti određivati cijenu vode, niti upravlja sustavom vodoopskrbe. Zato odgovore o poskupljenju moraju dati upravo Vodne usluge Bjelovar – rekao je Marušić.
Dodao je kako razumije nezadovoljstvo građana zbog velikog rasta cijena, ali je naglasio da Županija ne može utjecati na odluke distributera.
Vijećnik HSLS-a Igor Brajdić govorio je o potrebi suradnje između Grada Bjelovara i Županije, posebno kada je riječ o projektima u obrazovanju. Kao primjer naveo je planiranu dogradnju Gimnazije Bjelovar i prelazak škole na jednosmjensku nastavu.
– Vrijeme je da prestanemo s političkim prepucavanjima. Svi smo ovdje zbog građana i moramo zajedno raditi na projektima koji su važni za Bjelovar i cijelu županiju – rekao je Brajdić.
Naglasio je kako Grad Bjelovar želi biti partner Županiji te ponuditi pomoć u realizaciji projekta dogradnje gimnazije.
Župan Marušić podsjetio je kako Gimnazija Bjelovar ove godine obilježava 150 godina postojanja te istaknuo kako Županija trenutno provodi niz ulaganja.
– Gimnazija po prvi put u svojoj povijesti dobiva novu modernu sportsku dvoranu. U tijeku je energetska obnova zgrade, a pripremamo i projekt dogradnje kako bi škola mogla prijeći na jednosmjensku nastavu – rekao je župan.
Dodao je kako će obnova biti veliki izazov jer je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, a radovi će trajati najmanje dvije godine.
HSLS-ova vijećnica Đurđica Ćasar otvorila je pitanje nedostatka liječnika, posebno na Odjelu pedijatrije Opće bolnice Bjelovar.
Župan Marušić potvrdio je da je problem ozbiljan, ali je naglasio kako su Grad Bjelovar i Županija postigli dogovor o zajedničkim mjerama za privlačenje liječnika.
– Svaki novi pedijatar koji dođe raditi u bjelovarsku bolnicu dobit će gotovo 20 tisuća eura potpora koje će zajednički osigurati Grad Bjelovar i Županija – rekao je Marušić.
Podsjetio je i na postojeće mjere poput sufinanciranja najma stanova i subvencioniranja kamata na stambene kredite, koje već koristi tridesetak liječnika.
– Malo koja sredina u Hrvatskoj ima ovakav paket mjera. Cilj nam je privući i zadržati liječnike i medicinsko osoblje – dodao je Marušić.
Drugu HSLS-ovu vijećnicu, Renatu Cvjetković zanimao je problem bolničkog parkirališta te je predložila zajedničku izgradnju nadzemne garaže Grada i Županije.
Marušić je potvrdio kako će parkiralište kod bolnice postati besplatno.
– Nakon povećanja cijena parkiranja i proširenja zona naplate odlučili smo omogućiti besplatno parkiranje pacijentima i građanima koji dolaze u bolnicu. Riječ je o 148 parkirnih mjesta – rekao je Marušić.
Dodao je kako će, ako bude potrebe, biti uvedene rampe kako bi se spriječilo nepropisno korištenje parkirališta.
Vijećnik HSS-a Antenio Babec otvorio je pitanje poslovanja Bjelovarskog sajma, upozorivši na minus od gotovo 40 tisuća eura i pad interesa izlagača.
Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj detaljno je obrazložio situaciju i istaknuo kako najveći problem predstavljaju vremenski uvjeti i zastarjela infrastruktura sajamskog prostora.
– Naš sajamski prostor više od 80 posto nalazi se na otvorenom. Kada tri dana pada kiša, ljudi jednostavno ne dolaze. Izlagači plivaju u blatu i to je najveći problem – rekao je Salaj.
Naveo je kako prihodi od ulaznica i izlagača ovise upravo o vremenskim prilikama, ali je istaknuo kako sajam i dalje ostvaruje stabilne prihode od oko 1,2 milijuna eura godišnje.
– Sajam ne propada, ali traži ozbiljnu modernizaciju. Potrebne su nove hale, asfaltirane površine i potpuno novo uređenje prostora ako želimo zadržati poziciju najvećeg poljoprivrednog sajma u Hrvatskoj. Naš sajam godišnje ostvaruje oko 1,2 milijuna eura prihoda. Kada usporedimo rezultate s drugim velikim sajmovima u regiji, vidimo koliko zapravo radimo u teškim uvjetima. Primjerice, novosadski sajam sa 123 zaposlena ostvaruje oko milijun i pol eura prihoda od sajamskih aktivnosti, a mi sa znatno manjim brojem ljudi ostvarujemo oko 1,2 milijuna eura – rekao je Salaj i dodao kako Novi Sad i Zagrebački velesajam imaju veliku prednost jer ostvaruju višemilijunske prihode od najma prostora, dok Bjelovarski sajam takvu vrstu prihoda praktički nema.
Dodao je kako već postoji urbanističko-arhitektonsko rješenje budućeg razvoja Sajma te da se traže modeli financiranja za realizaciju projekta.
Vijećnik Leo Valentić (HSLS) postavio je pitanje o uključivanju Bjelovarsko-bilogorske županije u Centar za gospodarenje otpadom Piškornica.
Pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje Anrijana Andri pojasnila je kako Županija nije među osnivačima projekta te da će sada morati pregovarati o uvjetima priključenja.
– Da je Županija ranije ušla u projekt, kada ju je vodio Damir Bajs, mogla je ostvariti 90-postotno sufinanciranje iz europskih fondova. No, on je to propustio i sada ćemo morati pregovarati o uvjetima ulaska i financirati izgradnju pretovarnih stanica – rekla je Andri.
Dodala je kako Piškornica 2027. godine ulazi u probni rad, a punim kapacitetom trebala bi raditi od 2028. godine.
Župan Marušić istaknuo je kako je riječ o problemu naslijeđenom iz ranijih mandata.
– Tadašnja županijska vlast propustila je priliku uključiti se u projekt. Sada nam to dolazi na naplatu, ali ćemo i taj izazov riješiti u suradnji s državom i partnerima – rekao je Marušić.
SDP-ova vijećnica Tihana Vincek Smešnjak postavila je pitanje vezano uz planiranje solarnih elektrana na području županije, posebno na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.
Iz Zavoda za prostorno uređenje pojašnjeno je kako su sve solarne elektrane planirane u skladu sa zakonskim procedurama i uz prethodno pribavljene suglasnosti nadležnih tijela.
Naglašeno je kako je dio projekata smanjen zbog zaštite okoliša i ekološke mreže te kako su određeni minimalni uvjeti udaljenosti od naselja i prometnica.
BUZ-ov Marijan Žiher upozorio je na težak položaj umirovljenika s vrlo niskim mirovinama, navodeći kako velik broj starijih osoba nema mogućnost plaćanja smještaja u domovima jer im mirovine ne dosežu niti 400 eura.
Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Andrea Bengez pojasnila je kako se u slučajevima kada obitelj ne može financirati smještaj uključuje sustav socijalne skrbi i podsjetila na zakonske odredbe po kojima su punoljetna djeca dužna brinuti o roditeljima.
– Županija provodi niz mjera pomoći umirovljenicima, od uskrsnica i božićnica do različitih socijalnih programa. Trenutačno imamo 37 korisnika čiji se smještaj financira putem sustava socijalne skrbi – odgovorila je Bengez.
