Nekada su za uključivanje grijanja, podešavanje ventilacije ili upravljanje pojedinim funkcijama automobila bile dovoljne fizičke tipke. Danas se brojne postavke nalaze na središnjim zaslonima osjetljivima na dodir.
Takva rješenja mogu izgledati moderno i praktično, ali otvaraju važno pitanje prometne sigurnosti: koliko vremena vozač provodi gledajući u zaslon umjesto na cestu?
Prema tekstu koji je objavio portal Automobili.ba, istraživanje povezano s Allianzovim centrom za tehnologiju bavilo se utjecajem digitalnih sustava na pozornost vozača i rizik od prometnih nesreća.
Kada nekoliko sekundi nepažnje postane opasno
Problem nije nužno u samom postojanju zaslona, nego u načinu njegova korištenja tijekom vožnje.
Ako vozač mora otvoriti nekoliko izbornika kako bi pronašao određenu funkciju, pogled i pozornost odvraća od prometne situacije.
Pri brzini od 130 kilometara na sat automobil u samo tri sekunde prijeđe približno 108 metara. To pokazuje koliko i kratkotrajno odvraćanje pogleda može biti opasno.
Posebno su rizične situacije koje zahtijevaju trenutačnu reakciju, poput naglog kočenja vozila ispred nas ili neočekivanog izlaska pješaka na kolnik.
Zabrinjavajući rezultati simulacija
U prenesenom članku navode se rezultati simulacije naglog kočenja na autocesti, prema kojima je do sudara došlo u 18,2 posto slučajeva kod pozornih vozača, odnosno u 54,3 posto slučajeva kod vozača ometenih zaslonom.
Spominje se i simulacija u kojoj dijete iznenada izlazi na cestu. Prema navedenim podacima, udio sudara iznosio je 3,9 posto kod pozornih vozača i 11,2 posto kod ometenih.
U tekstu se također tvrdi da u 39 posto određenih situacija ometeni vozači nisu poduzeli nikakvu reakciju.
Riječ je o podacima prenesenima iz sekundarnog izvora, koje je potrebno razlikovati od stvarne učestalosti prometnih nesreća na cestama. Rezultati simulacije ne znače da će se isti postoci pojavljivati u svakodnevnom prometu.
Jesu li fizičke tipke sigurnije?
Jedna od važnih tema istraživanja jest prednost fizičkih kontrola za funkcije koje vozač često koristi.
Tipke za brisače, svjetla, odmagljivanje stakala i slične funkcije omogućuju upravljanje bez dugotrajnog pretraživanja digitalnih izbornika.
Prema podacima navedenima u prenesenom tekstu, 65 posto ispitanika radije bi koristilo fizičke tipke za ključne funkcije vozila.
To ne znači da svaki zaslon predstavlja jednaku opasnost. Rizik ovisi o položaju zaslona, preglednosti sučelja, broju potrebnih dodira, prometnim uvjetima i ponašanju vozača.
Alkohol i zasloni nisu isto, ali oba mogu ugroziti sigurnost
U izvornom članku ističe se i usporedba ometanja zaslonom s vožnjom pri koncentraciji alkohola od 0,8 promila.
Takvu usporedbu treba tumačiti oprezno. Bez uvida u izvornu metodologiju nije opravdano zaključiti da je svaki vozač koji koristi zaslon opasniji od vozača pod utjecajem alkohola.
Alkohol utječe na prosuđivanje, koordinaciju i reakcije, dok korištenje zaslona prvenstveno odvraća vizualnu, motoričku i mentalnu pozornost. Oba čimbenika mogu ozbiljno ugroziti sigurnost, ali nisu međusobno jednostavno zamjenjiva.
Što vozači mogu učiniti?
Najvažnije je postaviti navigaciju, temperaturu i druge potrebne funkcije prije polaska.
Tijekom vožnje treba izbjegavati pretraživanje složenih izbornika, a za zahtjevnije promjene postavki najbolje je zaustaviti vozilo na sigurnome mjestu.
Proizvođači pritom imaju važnu odgovornost oblikovati sustave koji od vozača zahtijevaju što manje odvraćanja pozornosti.
Moderna tehnologija trebala bi olakšavati vožnju, a ne stvarati dodatne opasnosti.
Izvor: Tekst o istraživanju Allianzova centra za tehnologiju / Automobili.ba
Foto : Ilustracija / BBZinfo / AI
Napomena uredništva: O usporedbi zaslona i koncentracije alkohola od 0,8 promila te pojedini statistički podaci zahtijevaju provjeru u izvornom Allianzovu istraživanju. Ne treba ih tumačiti kao dokaz da su svi automobili sa zaslonima na dodir opasniji od vožnje pod utjecajem alkohola niti kao potvrdu da zasloni uzrokuju svaku treću prometnu nesreću.
