Kava, sok od naranče, voće i drugi prehrambeni proizvodi mogli bi u Europskoj uniji znatno poskupjeti ako Bruxelles uvede nova pravila prema kojima bi i uvozna hrana morala zadovoljavati stroge europske standarde o pesticidima.
Analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), znanstvene službe Europske komisije, potvrđuje upozorenja proizvođača izvan EU-a. U najnepovoljnijem, hipotetskom scenariju, u kojem se proizvođači iz trećih zemalja uopće ne bi prilagodili novim zahtjevima, cijena kave mogla bi porasti čak 332 posto, dok bi cijene citrusa mogle biti više za 82 posto.
Prema JRC-u, u takvom bi scenariju uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU pao za 41 posto, dok bi istodobno porasli troškovi stočne hrane, što bi dodatno moglo utjecati na cijene hrane.
Moguće poskupljenje i u realnijim scenarijima
Čak i u scenarijima u kojima bi se proizvođači izvan EU-a djelomično prilagodili novim pravilima, očekuju se određeni učinci na tržište. Potrošačke cijene mogle bi porasti, a uvoz bi se smanjio, dok bi proizvodnja unutar Europske unije istodobno mogla povećati svoj udio.
Bruxelles se zbog toga suočava s politički osjetljivim izborom. S jedne su strane europski poljoprivrednici koji traže jednake uvjete tržišnog natjecanja za domaće i strane proizvođače, a s druge potrošači koji bi stroža pravila mogli platiti višim cijenama hrane.
Predložena zabrana ostataka određenih pesticida dio je šireg paketa mjera o sigurnosti hrane i stočne hrane. Europski poljoprivrednici već godinama upozoravaju da moraju poštovati stroža pravila od svojih konkurenata iz trećih zemalja.
Mjera se dijelom promatra i kao odgovor na nezadovoljstvo europskih poljoprivrednika trgovinskim sporazumom EU-a s Mercosurom, koji okuplja Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Zrcalne klauzule pod povećalom
Kako na voću i povrću ne bi bilo ni tragova pojedinih spornih tvari, proizvođači izvan EU-a u praksi bi morali prestati koristiti pesticide obuhvaćene novim pravilima. Riječ je o takozvanim zrcalnim klauzulama, odnosno zahtjevu da uvozni proizvodi zadovoljavaju standarde koji vrijede za proizvodnju unutar Europske unije.
Kritičari upozoravaju da bi takav pristup mogao otvoriti pitanje usklađenosti s pravilima međunarodne trgovine, budući da bi EU svoje proizvodne standarde posredno primjenjivao i na proizvođače iz drugih dijelova svijeta.
Međunarodne organizacije proizvođača smatraju da bi nova pravila mogla biti pretjerano restriktivna. Upozoravaju da poljoprivrednici u različitim dijelovima svijeta rade u različitim klimatskim uvjetima i suočavaju se s različitim nametnicima, zbog čega smatraju da nije moguće primijeniti potpuno jednak model proizvodnje na sva tržišta.
„Izbor je između bobičastog voća dostupnog tijekom cijele godine, koje je zdravo, sigurno i po prihvatljivoj cijeni, te ograničene proizvodnje po visokoj cijeni“, rekao je Amine Bennani, predsjednik Marokanske udruge proizvođača crvenog voća.
Bennani smatra da ono što Bruxelles naziva usklađivanjem standarda u praksi predstavlja trgovinsku barijeru. Dodao je i da njegova udruga nije bila konzultirana, iako bi nova pravila mogla utjecati na oko 250.000 ljudi zaposlenih u tom sektoru u Maroku.
Slična upozorenja stižu iz Južne Afrike, Kanade, Hondurasa, Brazila i Kalifornije, čiji proizvođači strahuju od posljedica novih pravila na izvoz i zaposlenost.
Komisija želi ukloniti i najmanje tragove
Europska komisija tvrdi da je cilj spriječiti da se na europsko tržište putem uvozne hrane ponovno uvedu tvari čija je uporaba u EU-u zabranjena zbog zdravstvenih i okolišnih rizika.
Zbog toga bi dopuštena razina ostataka određenih pesticida bila spuštena praktički na tehničku nulu.
Komisija i proizvođači iz trećih zemalja pritom se slažu da su postojeće maksimalne razine ostataka pesticida već postavljene tako da osiguraju zdravstvenu sigurnost hrane. Kritičari stoga smatraju da novi pristup nadilazi klasične zdravstvene standarde te nastoji ukloniti i tragove tvari koje su u EU-u zabranjene zbog šire procjene njihovih zdravstvenih i okolišnih rizika.
Komisija zasad nije konačno odredila koji bi pesticidi bili obuhvaćeni novim pravilima. JRC je identificirao 18 aktivnih tvari koje bi mogle biti uključene u zabranu. Prema toj analizi, mjera bi mogla utjecati na 235 proizvoda koji dolaze iz 86 zemalja.
Spor već stigao pred WTO
Pitanje je već otvoreno i na međunarodnoj razini. Australija, Kanada, Paragvaj i Sjedinjene Američke Države osporili su plan pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO).
Međunarodno udruženje za svježe proizvode također upozorava da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već pružaju zaštitu potrošačima, ali istodobno omogućuju nesmetaniju međunarodnu trgovinu.
S druge strane, dio država članica EU-a snažno podupire uvođenje zrcalnih klauzula. Njihov je argument da europski poljoprivrednici ne bi smjeli biti dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na proizvođače iz zemalja u kojima su dopuštena sredstva koja su u EU-u zabranjena.
Posebno je glasna Francuska, koja je početkom godine već zabranila određene proizvode s ostacima pesticida čija je uporaba zabranjena na području EU-a. Ta je odluka utjecala i na uvoz dijela proizvoda poput krumpira i avokada.
Ako Bruxelles konačno uvede predložena pravila, njihov bi učinak tako mogao biti mnogo širi od same kontrole pesticida. Za europske potrošače otvoreno je pitanje koliko bi stroži standardi povećali cijene hrane, dok bi za proizvođače izvan EU-a prilagodba europskim pravilima mogla postati uvjet za nastavak pristupa jednom od najvećih svjetskih tržišta.
izvor:profimedia
foto:ilustracija
