Ljetni vrhunci potrošnje električne energije u Hrvatskoj posljednjih su godina nadmašili zimske, a ovogodišnji kolovoz donio je i novi povijesni rekord. Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), satna potrošnja dosegnula je 3400,5 megavatsati (MWh), što je najveći zabilježeni maksimum dosad. Rekord je ostvaren u 21 sat.
Podaci HOPS-a pokazuju da se odnos između ljetnih i zimskih vršnih opterećenja elektroenergetskog sustava posljednjih godina značajno promijenio. Dok su nekada zimski maksimumi redovito bili viši od ljetnih, razlika se postupno smanjivala. Na to utječu toplije zime, sve izraženiji ljetni toplinski valovi, ali i povećana potrošnja tijekom turističke sezone.
Zimski maksimum u sezoni 2023./2024. iznosio je 2905 MWh, dok je zime 2024./2025. dosegnuo 3052 MWh. Prošle zime zabilježen je novi rast, na 3264,2 MWh.
Istodobno, ljetni su maksimumi posljednjih godina oscilirali, ali su u konačnici nadmašili zimske. Ljeti 2024. najveća satna potrošnja iznosila je 3362,8 MWh, prošle godine 3150,1 MWh, dok je ovogodišnji kolovoz donio rekordnih 3400,5 MWh.
Potrošnja raste treću godinu zaredom
Rast potrošnje vidljiv je i kada se promatra razdoblje od početka godine. U prvih sedam mjeseci 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh električne energije. U istom razdoblju 2025. potrošnja je porasla na 10,530 milijuna MWh, a ove godine dosegnula je 10,632 milijuna MWh.
To znači da je potrošnja u prvih sedam mjeseci ove godine bila oko jedan posto veća nego lani te 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024.
Najizraženiji rast zabilježen je u siječnju. Tada je potrošeno 1,834 milijuna MWh, odnosno oko 7,7 posto više nego u siječnju 2025. i 10,5 posto više nego u siječnju 2024.
Ljetni mjeseci donose nešto stabilniju sliku. Lipanjska potrošnja posljednje se tri godine nije značajnije mijenjala. U lipnju 2024. iznosila je 1,441 milijun MWh, godinu poslije 1,454 milijuna, a ove godine 1,466 milijuna MWh.
Ni srpanj, unatoč izrazito visokim temperaturama, nije donio rekordnu mjesečnu potrošnju. U srpnju ove godine potrošeno je 1,662 milijuna MWh, tek nešto više od 1,654 milijuna MWh zabilježenih u srpnju 2025. Istodobno, ta je brojka oko osam posto niža od rekordnih 1,806 milijuna MWh iz srpnja 2024.
Za cijeli kolovoz podaci još nisu dostupni, pa se učinak ovogodišnjih toplinskih valova na ukupnu mjesečnu potrošnju zasad ne može usporediti s prethodnim godinama.
Klima-uređaji sve važniji čimbenik
Iz HOPS-a upozoravaju da toplinski valovi zasigurno utječu na povećanje potrošnje, ali da nije jednostavno izolirati njihov učinak. Potrošnja ovisi o nizu čimbenika, među kojima su dan u tjednu, trajanje toplinskog vala, vlažnost zraka i vjetar, ali i blagdani te veliki sportski događaji.
Jedan od očitih razloga rasta ljetne potrošnje sve je raširenija uporaba klima-uređaja. Međutim, operator sustava nema podatke o broju ugrađenih klima-uređaja i dizalica topline pa se njihov pojedinačni doprinos ukupnoj potrošnji ne može precizno izračunati.
Istodobno, isti uređaji sve češće imaju dvostruku ulogu. Inverter klima-uređaji i dizalice topline, osim hlađenja ljeti, sve se više koriste i za grijanje tijekom zimskih mjeseci. U kontinentalnoj Hrvatskoj moderni inverter uređaji u pojedinim slučajevima mogu biti dostatni za grijanje stambenih prostora.
Podaci HOPS-a tako ukazuju na promjenu obrasca potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Dok su zimski mjeseci tradicionalno predstavljali najveće opterećenje elektroenergetskog sustava, sve toplija ljeta i širenje uporabe uređaja za hlađenje doveli su do toga da upravo ljetne temperature postaju jedan od ključnih čimbenika za rekordna opterećenja mreže.
izvor:HOPS
foto:ilustracija
