Povodom 110. obljetnice rođenja Vojina Bakića, jednog od ključnih kipara hrvatske moderne umjetnosti 20. stoljeća, u Gradskom muzeju Bjelovar u četvrtak, 29. siječnja 2026. godine u 18 sati otvara se izložba „Vojin Bakić: Princip nade“. Riječ je o prvoj velikoj retrospektivnoj prezentaciji njegova stvaralaštva u rodnom gradu nakon više od 60 godina.
Izložbu potpisuje kustosica Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica, koja je koncept razvila u suradnji s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga / WHW. Arhitektonski postav oblikovale su Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, nasljednice umjetnikove ostavštine, dok izložba uključuje i radove suvremenih umjetnika Davida Maljkovića, Miloša Trakilovića i Sare Salamon, koji kroz vlastite prakse ulaze u dijalog s Bakićevim opusom.
Središnje pitanje izložbe odnosi se na aktualnost Bakićeva djela u suvremenom društvenom kontekstu obilježenom povijesnim revizionizmom i slabljenjem kolektivnog sjećanja. Bakićev umjetnički put formirao se u okolnostima ratova, političkih lomova i osobnih tragedija, uključujući gubitak četvorice mlađe braće u logorima Jadovno. Unatoč tome, njegov rad nikada nije izgubio vjeru u mogućnost društvene promjene – naprotiv, ideje solidarnosti, odgovornosti i nade ostale su trajno upisane u njegovu skulpturu.
Izložbeni postav prostire se kroz tri etaže muzeja – podrum, prizemlje i prvi kat – i donosi pregled ključnih faza Bakićeva stvaralaštva, s posebnim naglaskom na cikluse Razlistale forme i Svjetlonosne forme. Među izloženim djelima nalaze se i različite varijante skulptura Bik i Torzo, kao i rijetko izlagana skulptura Istovremenosti iz kasnih šezdesetih godina.
Posebno mjesto u postavu zauzimaju djela iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar, uključujući sačuvane fragmente izvornog Spomenika strijeljanima / Poziva na ustanak iz 1947. godine, posvećenog Bakićevu bratu Slobodanu. Spomenik je miniran početkom devedesetih, a njegova replika ponovno je postavljena u Spomen-parku Borik 2010. godine.
Suvremeni umjetnici uključeni u izložbu interpretiraju temeljne napetosti Bakićeva rada – između prošlosti i budućnosti, nasilja i emancipacije, materije i ideje – prevodeći ih u kontekst današnjeg svijeta obilježenog digitalnom stvarnošću, migracijama i ekološkim izazovima.
Konceptualno, izložba se oslanja na filozofiju nade Ernsta Blocha te metodologiju kritičke fabulacije Saidiye Hartman, čitajući Bakićevo djelo kao otvoreni arhiv čiji potencijal i danas ostaje živ.
Važan dio projekta odnosi se i na obnovu Bakićeve rodne kuće u neposrednoj blizini Muzeja, koja će biti prenamijenjena u Kuću Bakić, čime Bjelovar dodatno učvršćuje svoju ulogu u proučavanju i predstavljanju umjetnikove ostavštine.
Izložba ostaje otvorena do 18. travnja 2026. godine, a realizirana je u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz potporu nacionalnih institucija. Počasni pokrovitelji su Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo turizma i sporta.
