S domaćeg OPG-a Marija Barnjaka, bjelovarski gradski predstavnici najavili su novi krug potpora poljoprivrednim gospodarstvima. Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić pozvao je sve domaće uzgajivače da se odazovu, kao što je to prošle godine učinio i sam Barnjak ostvarivši maksimalnu moguću potporu od 2650 eura, u njegovom slučaju za podizanje novog plastenika.
– Nama je bitno da potičemo sve ono što je hrvatsko, što je lokalno, da potičemo našeg poljoprivrednika kao što je Mario Barnjak koji zajedno sa svojom obitelji radi na svom imanju, prodaje na gradskoj tržnici svoju robu koju proizvede u svojim plastenicima za koje se javlja na gradske mjere i ostvaruje potpore da poveća svoju poljoprivrednu proizvodnju i zaštiti ju od klimatskih promjena. Također koristi subvencije za zakup kocki na bjelovarskoj tržnici. Nama je bitno da poljoprivredni proizvođači opstaju i da prodaju svoju lokalnu hranu uzgojenu u Bjelovaru ili okolici i da mi kao kupci možemo kupiti domaću, lokalnu robu – naglasio je Brajdić.
Kada je u pitanju novi krug potpora, ukupno vrijednih 147 tisuće eura, domaćim poljoprivrednim gospodarstvima među 19 mjera nude se i neke nove.
– Fokusirao bih se na naš sir kvargl. Znamo da je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla. No, znamo da stočarstvo danas baš i nije u nekoj zavidnoj poziciji. Isto tako i sektor mljekarstva. Tako da danas proizvoditi sir je postala rijetkost. Zato smo u dogovoru s našim sirarima s područja grada i šire okolice, udruženih u jedni zajedničku udrugu, stavili na raspolaganje 13 tisuća eura za onog sirara koji će proizvoditi sir kvargl. Imali smo jedno pismo namjere i mogu reći da je sirana Maciček zadovoljila kriterije koje je propisala Europska unija. Sada samo trebaju zatražiti službenu verziju, ali sa zadovoljstvom mogu reći da smo na dobrom putu, da se proizvodi kvargl po zaštićenoj recepturi – najavio je Brajdić.
I dok se uz ostale čekaju i zainteresirani sirari za proizvodnju kvargla po zaštićenoj proceduri, oni koji već imaju dobro uhodanu proizvodnju, poput Marija Barnjaka, neće dugo čekati za prijavu na novi krug potpora i to za podizanje novih plastenika.
– Prvo smo počeli s uzgojem šampinjona i gljiva bukovača 1998. godine. Dvije godine kasnije smo kupili livadu ovdje nadomak šume Lug. Prvobitno smo počeli s gljivama, a onda smo počeli s uzgojem povrća. Vidjeli smo da na otvorenom i nema neke budućnosti pa smo svojim sredstvima i uz pomoć Grada postepeno postavljali jedan po jedan plastenik. Bavimo se uzgojem i prodajom na Gradskoj tržnici na kojoj smo najviše bazirani, a od nas kupuju i restorani i pizzerije. Bavimo se uzgojem salate, mladog luka, rotkvica, blitva, rajčice, paprike – opisao je Barnjak ističući kako mu uz gradske poticaje puno znači i državna subvencija za struju jer su troškovi u zadnje dvije godine porasli za 50 posto.
