Ministarstvo rada i socijalne politike predstavilo je u ponedjeljak, 2. studenoga 2026., prijedlog izmjena Zakona o radu, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim direktivama i sudskom praksom Europske unije.
Predložene promjene odnose se na transparentnost plaća, jednakost plaćanja žena i muškaraca, rad putem digitalnih platformi te korištenje godišnjeg odmora.
Važno je naglasiti da je riječ o prijedlogu zakonskih izmjena, a ne o pravilima koja su već stupila na snagu.
Plaća više ne bi smjela biti tajna do potpisivanja ugovora
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na razgovore za posao.
Prema predstavljenom prijedlogu, poslodavac će kandidatu morati dati informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto na koje se prijavljuje, i to prije razgovora ili tijekom njega.
Time bi se izbjegle situacije u kojima kandidat tek pri potpisivanju ugovora sazna koliko će zarađivati.
Poslodavci će ujedno morati imati jasne i objektivne kriterije za vrednovanje radnih mjesta, uključujući potrebne vještine, odgovornost, napor i radne uvjete.
Radnici će moći tražiti podatke o prosječnim plaćama
Predviđa se i pravo radnika na informacije o plaćama usporedivih zaposlenika.
To, međutim, ne znači da će svatko moći doznati točnu plaću pojedinog kolege.
Radnici bi trebali imati pravo na podatke o prosječnim plaćama unutar usporedivih kategorija radnih mjesta, uključujući podatke razvrstane prema spolu.
Cilj je omogućiti lakše prepoznavanje mogućih neopravdanih razlika u plaćama za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Za poslodavce s više od 100 zaposlenih predviđena je i obveza izvještavanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca, uz uspostavu Nacionalnog sustava transparentnosti plaća.
Stari godišnji odmor u nekim slučajevima do kraja prosinca
Promjene se pripremaju i kod korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora.
Opće pravilo prema kojem se godišnji odmor iz prethodne godine koristi do 30. lipnja iduće godine ostalo bi na snazi.
No, radnici koji ga zbog objektivnih okolnosti, poput bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nisu mogli iskoristiti, prema prijedlogu bi dobili mogućnost korištenja do 31. prosinca.
Ako ni tada ne bi mogli iskoristiti preostale dane zbog ponovne spriječenosti, predviđa se dodatno razdoblje od tri mjeseca.
To znači da bi u takvim slučajevima rok mogao iznositi ukupno 15 mjeseci nakon završetka godine za koju je godišnji odmor ostvaren.
Promjene i za dostavljače te vozače platformi
Izmjene obuhvaćaju i rad putem digitalnih platformi, uključujući dostavu i prijevoz.
Predviđeno je dodatno uređivanje odgovornosti platformi za agregatore s kojima surađuju, a koji zapošljavaju radnike.
Ministarstvo također najavljuje usklađivanje Zakona o radu s drugim propisima, među kojima su oni koji uređuju roditeljska prava, temeljno vojno osposobljavanje i civilnu zaštitu.
Prijedlog izmjena dostupan je u postupku javnog savjetovanja, nakon čega slijedi daljnja zakonodavna procedura.
Za radnike je zasad najvažnije da se najavljene promjene još ne primjenjuju automatski. Njihov konačni sadržaj i početak primjene ovisit će o tekstu zakona koji bude usvojen.
Izvor: HINA
Foto: Ilustracija / BBZinfo / AI
Napomena uredništva: Članak je samostalno pripremljen prema informacijama HINE o prijedlogu izmjena Zakona o radu, objavljenima 2. studenoga 2026. Riječ je o najavljenim zakonskim promjenama koje još nisu stupile na snagu.
