Virus Zapadnog Nila ponovno je zabilježen u Hrvatskoj, a prema dosad dostupnim informacijama potvrđena su prva tri slučaja zaraze. Jedan od oboljelih, stariji muškarac s područja okolice Zagreba, razvio je teži oblik bolesti i hospitaliziran je. Iako na području Bjelovarsko-bilogorske županije zasad nema novih oboljelih, zdravstvene službe upozoravaju građane da budu oprezni, posebno u razdoblju kada visoke temperature, ali i nadolazeće kiše, stvaraju povoljne uvjete za razmnožavanje komaraca.
O aktualnoj situaciji, simptomima bolesti, mogućim komplikacijama te mjerama zaštite razgovarali smo s Vedranom Trupcem, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.
U našoj županiji zasad nema oboljelih
Trupac ističe kako u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji trenutačno nema osoba oboljelih od virusa Zapadnog Nila, no podsjeća da je zaraza na ovom području već bila zabilježena.
– U našoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za sada nemamo oboljelih osoba od virusa Zapadnog Nila, odnosno West Nile virusa. Imali smo prošle godine jednu osobu koja je bila pozitivna i koja je također bila hospitalizirana u Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’. Nakon potvrde slučaja poduzeli smo sve mjere koje je potrebno poduzeti nakon što se utvrdi pozitivna osoba. Važno je naglasiti da situaciju pratimo i da za sada nema razloga za paniku, ali svakako postoji razlog za oprez i odgovorno ponašanje građana – rekao je Trupac.
Virus Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca. Čovjek se ne može zaraziti izravnim kontaktom s drugom zaraženom osobom, što je važna razlika u odnosu na brojne druge zarazne bolesti.
Simptomi se mogu pojaviti unutar dva tjedna
Prema riječima Vedrana Trupca, simptomi se najčešće pojavljuju unutar otprilike dva tjedna nakon uboda zaraženog komarca.
– Kada govorimo o prijenosu, prvenstveno govorimo o komarcima iz roda Culex, odnosno o domaćim komarcima, ali i druge vrste komaraca mogu biti značajne u prijenosu različitih zaraznih bolesti. U početku bolest može izgledati kao i niz drugih infekcija. Najčešće se javlja povišena temperatura, simptomi slični gripi, glavobolja, malaksalost i općenito osjećaj da se čovjek ne osjeća dobro. Zbog toga ljudi često ni ne pomisle da su možda bili izloženi virusu Zapadnog Nila – pojašnjava Trupac.
Kod većine zaraženih osoba bolest prolazi bez ozbiljnijih posljedica. Dio oboljelih razvija simptome slične gripi, dok se kod vrlo malog broja zaraženih mogu razviti ozbiljne neurološke komplikacije.
– Ako virus zahvati središnji živčani sustav, tada se mogu javiti puno ozbiljniji simptomi, jaka glavobolja, poremećaj svijesti, promjene u ponašanju, motoričke smetnje i drugi neurološki simptomi. U najtežim slučajevima može doći do meningitisa, odnosno upale moždanih ovojnica, ili encefalitisa, odnosno upale mozga. To su, srećom, rijetke komplikacije, ali upravo zato treba obratiti pažnju na simptome i na osobe koje pripadaju rizičnim skupinama – upozorava Trupac.
Većina zaraženih nema simptome
Virus Zapadnog Nila kod velikog broja zaraženih osoba ne uzrokuje nikakve simptome. Kod manjeg dijela javljaju se simptomi nalik gripi, dok je razvoj teškog oblika bolesti rijedak.
Poseban oprez potreban je kod starijih osoba i osoba oslabljenog imuniteta.
– Većina ljudi, otprilike 80 posto, nakon zaraze nema nikakve simptome i ljudi zapravo ni ne znaju da su bili zaraženi. Kod otprilike 20 posto mogu se razviti simptomi slični gripi, dok se kod vrlo malog broja ljudi, oko jedan posto, mogu razviti ozbiljnije neurološke komplikacije, poput meningitisa ili encefalitisa. Teži oblici bolesti prvenstveno predstavljaju veći rizik za starije osobe i osobe koje imaju oslabljeni imunološki sustav, primjerice osobe koje se liječe zbog malignih bolesti ili primaju određene imunosupresivne odnosno biološke terapije. Zato kod tih skupina treba biti posebno oprezan – kaže ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije.
Komarac se zarazi od ptice ili konja
Virus Zapadnog Nila dio svog prirodnog ciklusa održava između komaraca i ptica. Komarac se može zaraziti hraneći se krvlju zaražene ptice, a potom virus prenijeti ubodom čovjeku ili drugoj životinji.
– Virus se prvenstveno održava u prirodi između komaraca i ptica. Komarac se zarazi kada uzme krv zaražene ptice, odnosno virus se u njemu dalje razvija, a kada takav zaraženi komarac ponovno ubode čovjeka, može mu prenijeti virus. U cijeloj toj priči čovjek nije izvor zaraze za drugog čovjeka. Dakle, ne prenosi se bolest s čovjeka na čovjeka, nego je za prijenos potreban zaraženi komarac. To je vrlo važno naglasiti jer građani ne trebaju strahovati od kontakta s osobom koja je oboljela – pojašnjava Trupac.
Iako se u Hrvatskoj već pojavljuju potvrđeni slučajevi, Trupac smatra da zasad nema razloga za stvaranje panike.
– Možemo očekivati pojedinačne slučajeve, ali mislim da u ovom trenutku ne možemo govoriti o nekakvoj velikoj epidemiji. Ulazimo i u razdoblje kada će temperature postupno padati, a time će se smanjivati i aktivnost komaraca. Međutim, ne treba se opustiti jer nam još uvijek slijedi razdoblje u kojem mogu biti povoljni uvjeti za njihov razvoj, pogotovo ako imamo kišu i nakon toga toplije vrijeme. Zato je sada pravi trenutak da građani naprave ono što mogu u svojim dvorištima i oko svojih kuća – ističe Trupac.
Najvažnije je ukloniti stajaću vodu
Borba protiv komaraca nije samo posao gradova, općina i javnih službi. Velik dio posla mogu napraviti i sami građani uklanjanjem mjesta na kojima se nakuplja voda. Čak i male količine vode dovoljne su da komarci dobiju mjesto za razmnožavanje.
– Ljudi često nisu ni svjesni da upravo u vlastitom dvorištu imaju idealne uvjete za razvoj komaraca. Dovoljna je mala količina stajaće vode. To može biti voda u nekoj posudi, kanti, bačvi, dječjoj igrački, posudi za cvijeće, staroj gumi ili bilo kojoj drugoj stvari u kojoj se voda može zadržavati. Ako takvu vodu ostavimo i ako su temperature povoljne, razvoj komaraca može biti vrlo brz. Zato je najjednostavnija i jedna od najučinkovitijih mjera, prolaziti kroz svoje dvorište i uklanjati svu nepotrebnu stajaću vodu – savjetuje Trupac.
Posebno, dodaje, treba obratiti pozornost na bazene koji se ne koriste, spremnike za vodu, bačve i različite posude koje se nalaze na otvorenom i nisu pokrivene.
– Ako imate bazen koji se ne koristi, treba ga pravilno održavati ili prekriti. Ako imate bačve ili spremnike u kojima skupljate kišnicu, treba ih zatvoriti tako da komarci ne mogu doći do vode. Posude koje se mogu isprazniti treba isprazniti. Ljudi često misle da će jedan centimetar vode biti premalo da bi se nešto dogodilo, ali upravo takve male količine vode mogu biti dovoljne za razvoj ličinki. Zato je važno krenuti od vlastitog dvorišta. Ako svatko ukloni ono što može ukloniti oko svoje kuće, napravili smo velik korak u smanjenju broja komaraca – kaže Trupac.
Gradovi i općine provode mjere, ali građani imaju važnu ulogu
Sustavno suzbijanje komaraca provode gradovi i općine, u skladu s programima i planovima koje donose nadležne službe.
– Gradovi i općine dužni su provoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, a jedna od tih mjera je i dezinsekcija komaraca. Te se mjere provode prema programima i planovima Zavoda za javno zdravstvo. Međutim, nijedna javna služba ne može riješiti problem ako istodobno građani u svojim dvorištima ostavljaju izvore stajaće vode. Komarci se ne razvijaju samo na javnim površinama. Oni mogu doći upravo iz neposredne okolice kuće, iz dvorišta, susjednog dvorišta ili nekog malog spremnika s vodom – naglašava ravnatelj Zavoda.
Trupac dodaje kako građani često primijete komarce tek kada ih počnu intenzivno ubadati, iako se njihovo leglo može nalaziti vrlo blizu mjesta stanovanja.
– Ljudi često kažu da ih ‘doma grizu komarci’, ali vrlo često problem nije negdje daleko. Možda se voda skuplja kod susjeda, možda u nekoj bačvi, posudi ili drugom spremniku koji nitko ne primjećuje. Zato je važno da svi zajedno pogledamo svoju neposrednu okolinu. Komarci danas više nisu samo neugodni napasnici. Oni mogu biti prijenosnici različitih zaraznih bolesti i zato ih moramo shvatiti ozbiljno. Svaki građanin može napraviti prvi korak, pregledati svoje dvorište, ukloniti stajaću vodu i spriječiti razvoj ličinki – zaključuje Vedran Trupac.
