Božićna zvijezda, poznata i kao božićnica ili poinzetija, danas je nezamjenjiv dio božićnog ugođaja u brojnim domovima, no njezina priča seže daleko izvan granica Europe. O simbolici, podrijetlu i kulturnom značenju ove biljke piše Tomislav Matić, viši kustos Gradskog muzeja Bjelovar, ističući kako je riječ o biljci koja u sebi objedinjuje prirodu, vjeru i običaje različitih naroda.
Kako navodi Matić, božićna zvijezda potječe iz Meksika, ali i dijelova Južne Amerike i Afrike, a ime poinzetija duguje Joelu Robertsu Poinsettu koji ju je u 19. stoljeću donio u Sjevernu Ameriku. „Poznata je kao božićni ukras zbog svoje prekrasne crvene boje koju daje usred zime“, ističe Matić, dodajući kako danas postoje i brojne druge varijante boja, iako je crvena ostala njezin najprepoznatljiviji znak.
U prirodnom okruženju božićnica raste kao grm i može doseći znatnu visinu, dok je za cvjetanje u zatvorenim prostorima potrebna umjerena temperatura i dovoljno vlage. Matić podsjeća kako biljka dugo nije bila prilagođena životu u kućama, sve dok sredinom 20. stoljeća nije razvijena otpornija vrsta koja je omogućila njezinu široku upotrebu u božićnoj dekoraciji.
Posebno mjesto u tekstu zauzimaju legende koje prate ovaj cvijet. Prema jednoj od njih, božićna zvijezda nastala je iz tuge astečke božice, dok druga govori o siromašnoj djevojčici Pepiti. Kako piše Matić, djevojčica je pred božićne jaslice donijela tek nekoliko zelenih grančica, ali su one „u tom trenutku procvjetale u prekrasne crvene cvjetove“, što su okupljeni doživjeli kao božanski znak. Otada se cvijet naziva Cvijet svete noći, odnosno Božićna zvijezda.
Autor tekst povezuje i s razvojem božićnih običaja u Hrvatskoj, podsjećajući kako su se jelka i adventski vijenac relativno kasno uvriježili u našim krajevima, ali su danas neizostavan dio blagdana. „Danas nam je Božić bez okićene jelke nezamisliv“, naglašava Matić, ističući kako se sličan put dogodio i s božićnom zvijezdom.
Božićnica se u hrvatskim domovima intenzivnije pojavljuje početkom 21. stoljeća, ponajprije zbog svoje snažne simbolike. Kako zaključuje Tomislav Matić, njezina crvena boja predstavlja ljubav i toplinu, a činjenica da je danas teško zamisliti Božić bez nje potvrđuje da su običaji živi i promjenjivi. „Uz tradicijske običaje usvajamo i druge, koji nam se sviđaju i koji s vremenom postaju dio naše kulture“, poručuje autor.
